NGC 253 u više od 1000 boja otkriva čuda svemira

U velikom znanstvenom iskoraku, međunarodni tim astronoma stvorio je najdetaljniju sliku galaksije do danas. Koristeći napredni MUSE spektrograf na Vrlo velikom teleskopu (VLT) Europskog južnog opservatorija (ESO) u Čileu, znanstvenici su snimili panoramski prikaz galaksije Kipar (NGC 253), udaljene 11 milijuna svjetlosnih godina i to u više od tisuću različitih boja.

Rezultati su objavljeni 18. lipnja u uglednom časopisu Astronomy & Astrophysics, pružajući dosad neviđen uvid u unutarnju strukturu ove spiralne galaksije.

Kako je nastala ova epska slika?

Istraživački tim proveo je 50 sati u promatranju, kombinirajući 100 neovisnih ekspozicija kako bi detaljno pokrili središnje područje galaksije, promjera 65.000 od ukupnih 90.000 svjetlosnih godina.

„Galaksija Kipar nalazi se u idealnom položaju dovoljno blizu da razlučimo njezinu unutarnju strukturu, a opet dovoljno velika da vidimo cijelu galaksiju u cijelosti“, objašnjava Enrico Congiu, voditelj projekta iz ESO-a i astronom sa Sveučilišta u Čileu.

Neočekivano otkriće: 500 novih planetarnih maglica

Tijekom analize, istraživači su otkrili čak 500 novih planetarnih maglica oblaka plina i prašine nastalih nakon smrti zvijezda. „Izvan Mliječne staze obično otkrijemo manje od 100 planetarnih maglica po galaksiji“, istaknuo je Fabian Scheuermann sa Sveučilišta u Heidelbergu.

Maglice, iako im naziv sugerira povezanost s planetima, s njima zapravo nemaju veze. Koriste se kao precizni mjerni alati u astronomiji. Adam Leroy s Državnog sveučilišta Ohio pojašnjava: „One pomažu točno odrediti udaljenost galaksija, što je temelj za sva daljnja istraživanja.“

Nova istraživanja: Vrući plin i rađanje zvijezda

Nakon što su stvorili ovu zapanjujuću sliku, znanstvenici su započeli nova istraživanja o kretanju vrućeg plina kroz galaksiju NGC 253 i njegovoj ulozi u stvaranju novih zvijezda te promjeni sastava materije.

„Kako ovi sićušni procesi utječu na sustave tisuću puta veće od sebe, ostaje misterij koji pokušavamo riješiti“, zaključuje Congiu.

Izvori:  Astronomy & Astrophysics