Američki pritisak i nizozemska odluka

Eto ga konkretna manifestacija zašto je odluka nizozemske vlade o oduzimanju tvrtke Nexperia (pod pritiskom SAD-a) bila nevjerojatno pogrešan potez: doslovno su zaustavili cijelu europsku automobilsku industriju.

Još u lipnju SAD je obavijestio Nizozemsku da će uvesti novi izvanteritorijalni zakon protiv Kine, prema kojem bi svaka podružnica kineske tvrtke koja je pod američkim sankcijama automatski bila sankcionirana također. Ovo se pravilo odnosilo na Nexperiju, proizvođača poluvodiča sa sjedištem u Nizozemskoj, koju je 2018. za 3,6 milijardi dolara preuzela kineska kompanija Wingtech Technology, pod američkim sankcijama od prosinca 2024.

Nexperia je velika europska kompanija s više od 12.000 zaposlenika koja opskrbljuje velik dio europske automobilske industrije čipovima. SAD je Nizozemskoj jasno dao do znanja da je jedini način da Nexperia izbjegne sankcije riješiti se kineskog vlasništva. Sve je to potvrdio i Financial Times.

“Zakon o dostupnosti dobara” i eksproprijacija

Nizozemska je ubrzo pripremila pravnu strategiju kako bi se “riješila” kineskog vlasništva u Nexperiji, a kada su SAD krajem rujna doista objavile novu regulativu (link), gotovo istodobno je krenula u oduzimanje Nexperije od kineskih vlasnika.

Oduzimanje je provedeno prema Zakonu o dostupnosti dobara ratnom izvanrednom aktu namijenjenom rekviziciji resursa poput hrane ili goriva tijekom invazije. Kineski direktor bio je suspendiran, a novi član uprave s odlučujućim pravima imenovan bez kineskog udjela. Vlasnički udjeli su eksproprirani i stavljeni pod upravljanje treće strane.

Nekoliko dana kasnije Kina je reagirala uvođenjem izvoznih ograničenja na Nexperiju, zabranivši kompaniji izvoz proizvoda proizvedenih u Kini  što čini većinu opskrbnog lanca. Rezultat? Tvrtka je praktički paralizirana.

Posljedice: Europa gubi i industriju i suverenitet

Europska automobilska industrija sada upozorava da će se suočiti sa “značajnim poremećajima ako se prekid opskrbe Nexperijinim čipovima ne riješi odmah”. Najveći gubitnik, naravno, ponovno je Europa  gubi jednu od svojih vodećih tehnoloških kompanija, dok istovremeno ruši čitavu industrijsku bazu.

Zbog čega? Sve to samo da bi se udovoljilo političkom pritisku Washingtona i “tati Trumpu”.

Kako je istaknuo analitičar Renaud Bertrand, ovo je mogla biti prilika da Europska unija konačno pokaže stratešku autonomiju i zaštiti vlastite interese.

Propuštena prilika za europsku autonomiju

“Nexperia je europska tvrtka koja podliježe europskom pravu. Djeluje pod nizozemskom jurisdikcijom, zapošljava 14.000 ljudi diljem svijeta  uglavnom u Europi  i opslužuje ključne europske industrije. Sjedinjene Države nemaju pravo jednostrano odlučivati što neka nizozemska kompanija smije ili ne smije činiti samo zato što im se ne sviđa nacionalnost vlasnika. U zamjenu za garancije o radu, istraživanju i zaštiti radnih mjesta, EU bi trebala zaštititi Nexperiju od američkih sankcija.”

Da je Europa tako postupila, pokazala bi da je doista neovisni globalni akter, spreman braniti vlasnička prava i ulaganja  čak i od svojih saveznika. No umjesto toga, poslala je poruku: “Ako Washington odluči da mu se ne sviđa vaša nacionalnost, oduzet ćemo vam imovinu.”

Time ne samo da uništava ta imovinska prava, nego i najvažniju industriju na kontinentu.

Kritički komentar

Odluka nizozemske vlade pokazuje duboku ovisnost Europske unije o američkoj vanjskoj politici i manjak dugoročne industrijske strategije. Dok SAD koristi ekonomski pritisak kao oružje, Europa ostaje taoc tuđih odluka, gubeći ne samo konkurentnost, već i povjerenje globalnih investitora.

Nazvati ovaj potez “glupim” ne opisuje ni djelić njegove geopolitičke i ekonomske štete.