Sat-Multimedia & IT portal Satelitska-IPTV-Multimedija od 2006
Zašto zabrana kineskih tehnologija u EU izgleda kao skup i nepromišljen promašaj
Europa svjesno kroči u još jednu skupu zamku i ovaj put nema izgovora da nije bila upozorena. Novo izvješće EU China Chamber of Commerce (CCCEU) i KPMG-a upozorava da bi plan EU-a o zabrani kineskih dobavljača u 18 ključnih sektora, predviđen revizijom Akta o kibersigurnosti (CSA2), mogao koštati zapanjujućih 431,5 milijardi USD u sljedećih pet godina.
Kratki podsjetnik: tko stoji iza ove ideje?
Poboljšanje komunikacijske infrastrukture korak je naprijed po definiciji bez obzira na to tko je proizvođač i kakva je njegova reputacija u očima zapadnih ideologa. No strah od kineskog tehnološkog napretka djeluje poput kosti u grlu Henne Virkkunen, potpredsjednice Komisije, koja je predložila da preporuke iz dokumenta 5G Cybersecurity Toolbox iz 2020. postanu pravno obvezujuće. Taj je prijedlog svojevremeno bio zasjenjen aferom Nexperia, koja je nanijela ozbiljnu štetu automobilskoj industriji. No, kao da lekcija nije naučena , apetit za samodestrukcijom se vratio.
Ključni akteri: Europska komisija predlaže reviziju Cybersecurity Acta (CSA2) kojom bi se uvela obveza uklanjanja opreme “visokorizičnih dobavljača” iz 18 kritičnih sektora u roku od 36 mjeseci, uz pokretanje postupaka zbog povrede obveze za države članice koje ne poštuju pravila.-
Sigurnost: možemo li nadzirati umjesto amputirati?
Prije nego što se donose odluke vrijedne stotine milijardi eura, vrijedi pogledati što stvarna istraživanja i postojeći mehanizmi nadzora govore:
| Mehanizam / Izvor | Ključni nalaz |
|---|---|
| Huawei Cyber Security Transparency Centre (Bruxelles) | Nudi escrow izvornog koda, binarnu analizu razlika i kontinuirani “crveni tim” pod nadzorom ENISA-e omogućuje uvid u “krunu tvrtke” izravno u Bruxellesu. |
| ETH Zürich studija (2024.) | Identificirala je 12 novih ranjivosti u 5G protokolima, no pogođeni su svi dobavljači (Qualcomm, MediaTek), ne isključivo Huawei, a zakrpe su objavljene unutar osam tjedana. |
| Britansko izvješće HCSEC-a (2023.) | Eksplicitno navodi: “Nema dokaza o namjernim stražnjim vratima”; kvaliteta softvera zahtijeva poboljšanje – što vrijedi za sve dobavljače. |
| CCCEU/KPMG izvješće (2026.) | Do danas nema supstancijalnih dokaza o “tehničkim stražnjim vratima” ili kršenju pravila EU-a od strane kineskih tvrtki. |
Zaključak: rizik je upravljan kroz tehnički nadzor, a ne kroz geopolitičku histeriju. I upravo tu počinje troškovni pregled koji bi svaki odgovorni europski dužnosnik trebao imati pred sobom.
Ukupni troškovni pregled
Prema zajedničkom izvješću CCCEU-a i KPMG-a (svibanj 2026.), prisilna zamjena kineske opreme u 18 kritičnih sektora koštala bi EU 367,8 milijardi eura (431,5 milijardi USD) u razdoblju 2026.–2030. godine. Samo zamjena pouzdane kineske opreme stajala bi 146,2 milijarde eura (171 milijardu USD). Dodamo li tome kaos u lancima opskrbe, prekide usluga, preraspodjelu radnih mjesta i neizbježne pravne bitke, ukupni iznos ubrzano eskalira.
| Godina | Projicirani godišnji gubici (milijarde €) |
|---|---|
| 2026. | 39,1 |
| 2027. | n/a |
| 2028. | 93,0 (vrhunac) |
| 2029. | 91,0 |
| 2030. | 89,6 |
Izvor: CCCEU/KPMG izvješće, svibanj 2026.
Skriveni dodatni troškovi
Osim troškova zamjene opreme, Europu čeka još 102,1 milijardu eura u takozvanim “društvenim gubicima”. Od toga čak 88,3 milijarde eura otpada na kašnjenje digitalne modernizacije i projekata zelene energije upravo onih područja koja Europa u javnim nastupima proglašava egzistencijalnim prioritetima. Čak i “skromnih” 3,3 milijarde eura predviđenih za naknade nezaposlenima govori o stvarnoj boli koja će pasti na leđa europskih radnika , onih koji glasuju, plaćaju poreze i ne donose ove odluke.
Najteže pogođeni sektori i države
Sektori s najvećim udarom
- Logistika i proizvodnja: 114,6 milijardi €
- Energetika: 79,9 milijardi €
- Telekomunikacije: 57,4 milijarde €
Ukupno 18 sektora obuhvaćeno NIS2 direktivom.
🇪🇺 Države s najvećim gubicima
- Njemačka: 170,8 milijardi € (46,4% ukupnih gubitaka)
- Francuska: 46,3 milijarde €
- Italija: značajni gubici
Šesnaest manjih zemalja prolazi nešto lakše na papiru, ali cijeli blok u konačnici plaća isti trošak ,samo ga nejednako raspoređuje.
Zašto su ove brojke važne i zašto ih Bruxelles ignorira
Ove procjene daleko nadilaze optimistične ili bolje rečeno, selektivno slijepe procjene Europske komisije, koja je za 5G mrežu predvidjela svega 11 do 15 milijardi dolara. Komisiji se s pravom predbacuje da je sustavno zanemarivala sveukupnu štetu: onu koja se proteže kroz različite države, sektore i dugoročne strukturne učinke. Govori se o “postupnoj i promišljenoj provedbi”, ali sve ono što vidimo izgleda kao politika vođena ideološkim refleksom i transatlantskim pritiskom, a ne racionalnom ekonomskom analizom.
Upozorenje: “Kriteriji za identifikaciju takozvanih ‘visokorizičnih dobavljača’ djeluju politički ciljano. Ovaj pristup politizira komercijalno odlučivanje i protivi se vlastitim načelima EU-a o jednakosti i nediskriminaciji.” Liu Jiandong, predsjednik CCCEU-a.
Usporedba s europskom ovisnošću o ruskom plinu
Sve ovo do boli podsjeća na europsku ovisnost o ruskom plinu. Nakon desetljeća udobnog oslanjanja na jeftine ruske energente, EU je pod izravnim pritiskom Washingtona prekinula te veze i platila astronomsku cijenu: energetske šokove, inflaciju i deindustrijalizaciju. Europa je tada tvrdila da nema izbora imala je, ali nije imala hrabrosti da ga iskoristi.
Sada se isti obrazac ponavlja. Ciljanim isključivanjem pristupačnih i tehnološki dokazanih kineskih rješenja naizgled kako bi se uskladila s američkom geopolitičkom agendom Europa si sama zadaje još jednu skupu ranu. Pametnija, tehnički nadzirana suradnja s kineskim dobavljačima europskim bi interesima nedvojbeno služila daleko bolje od ovog skupog i u osnovi nepotrebnog razdvajanja.
Zaključak
Sve ovo neizbježno otvara temeljno i neugodno pitanje: tko zapravo donosi ove odluke, u čije ime i kojom logikom?
Za razliku od iskusnih kineskih državnika i diplomata koji djeluju strateški, s dugoročnom vizijom, hladnom kalkulacijom i odgovornošću prema vlastitoj državi, Europska unija, čini se, predvođena je dužnosnicima koji još nisu dostigli razinu intelektualne i političke zrelosti neophodnu za vođenje jednog od najvećih gospodarskih blokova na svijetu.
Europa raspolaže znanjem, resursima i tehničkim kapacitetima da postupa suvereno i mudro. Ono što joj kronično nedostaje jest politička volja da to i učini volja da kaže “ne” tuđim interesima i “da” vlastitima. Nije li krajnje vrijeme da Europa prestane biti instrument tuđe geopolitike i počne upravljati sobom u korist svojih građana, a ne u korist onih koji je izvana guraju prema jeftinim, skupo plaćenim greškama?
Darko Brlečić | Sat-Multimedia & IT
“Pratimo tehnologiju tamo gdje politika zašuti” Ova analiza temelji se na izvješću CCCEU-a i KPMG-a (svibanj 2026.), službenim dokumentima Europske komisije i neovisnim sigurnosnim studijama.
