Sat-Multimedia & IT portal Satelitska-IPTV-Multimedija od 2006
SVEMIRSKA STATISTIKA
9. svibnja 2026.
Kako smo došli do 60 lansiranja tjedno i što nas čeka do 2030.
Od Sputnjika 1 1957. do 9.900 Starlink satelita 2026. broj aktivnih letjelica u orbiti raste brže nego ikad, a s njim i zabrinutost zbog zagušenja, svemirskog otpada i svjetlosnog onečišćenja.
Krajem 1957. godine, iznad Zemlje je kružio Sputnjik 1, prvi umjetni satelit koji je emitirao jednostavni “beep” signal sve dok mu baterije nisu stale nakon 22 dana . Danas, manje od 70 godina kasnije, više od 14.500 aktivnih satelita kruži u Zemljinoj orbiti, a nova letjelica lansira se gotovo svaka tri sata (oko 60 tjedno) . Kako je došlo do ovog nevjerojatnog porasta? Tko su najveći operateri? I što nas čeka do kraja desetljeća?
Od Sputnjika do 60 lansiranja tjedno
Lansiranjem Sputnjika 1, 4. listopada 1957. godine, počela je svemirska utrka između SAD-a i SSSR-a. Sputnjik je bio metalna kugla promjera 58 cm i mase 83,6 kg, s četiri bič antene. Njegov jednostavni radio signal slušali su radio-amateri diljem svijeta sve dok 22 dana kasnije nije utihnuo . Dva mjeseca kasnije, ušao je u atmosferu i izgorio.
Šezdesetih godina prošlog stoljeća, u orbiti je bilo tek stotinjak satelita. Do 2000., taj se broj popeo na oko 600. Eksplozija rasta dogodila se tek nakon 2019., sa sustavnim lansiranjem Starlink konstelacije (SpaceX). Danas se lansira prosječno 60 satelita tjedno, a više od polovice svih aktivnih satelita su SpaceX-ovi .
Rast broja satelita kroz povijest:
- 1957.: 1 (Sputnjik 1)
- 1960-e: ~100
- 2000.: ~600
- 2019.: ~2.000
- 2026.: ~14.500
Tko su glavni akteri u svemiru 2026.?
| Operater | Broj satelita | Udio |
|---|---|---|
| SpaceX (Starlink) | ~9.900 | ~68% |
| Planet Labs | ~200 | ~1,4% |
| Kina (državni i komercijalni) | ~600 | ~4,1% |
| Ostali SAD (vlada, komercijala) | ~600 | ~4,1% |
| Ostale zemlje (Rusija, Europa, Indija…) | ~3.200 | ~22,1% |
*Podaci za rane 2026. iznosi su zaokruženi i temelje se na javno dostupnim tracking servisima (ESA, UCS).
Bez Starlinka, ukupan broj američkih satelita bio bi sličan kineskom (oko 600), što pokazuje koliko je jedan komercijalni pothvat promijenio globalnu ravnotežu. Planet Labs, s oko 200 satelita, drugi je najveći komercijalni operater, specijaliziran za oslikavanje Zemlje u visokoj rezoluciji .
Orbite: Gdje se sve nalaze sateliti?
Problemi: Zagušenje, otpad i svjetlosno onečišćenje
S porastom broja satelita rastu i rizici:
- Rizik od sudara: U posljednjih nekoliko godina zabilježeno je nekoliko bliskih sudara između Starlink satelita i drugih letjelica ili svemirskog otpada. ESA procjenjuje da je u LEO potrebno izbjegavanje sudara (collision avoidance maneuver) svakih nekoliko dana po satelitu .
- Svjetlosno onečišćenje: Starlink sateliti su izazvali žestoke reakcije astronoma jer njihovi reflektirajući paneli ostavljaju svijetle tragove na dugim ekspozicijama i ometaju astronomska promatranja. SpaceX je od tada uveo tamnije premaze (“DarkSat”) i suncobrane, ali problem nije u potpunosti riješen .
- Svemirski otpad: Oko 3.000 – 4.000 neispravnih satelita i desetaka tisuća komada otpada (od dijelova raketa do odlomljenih vijaka) kruži Zemljom. Svaki sudar može stvoriti nove fragmente i pokrenuti lančanu reakciju (Kesslerov sindrom) .
Projekcija do 2030.:
ESA predviđa da će, ako se svi planirani projekti ostvare (Starlink, Kuiper, Kineski Qianfan od 14.000 satelita), u Zemljinoj orbiti 2030. biti više od 100.000 aktivnih satelita . To bi zahtijevalo revoluciju u upravljanju letenjem i možda potpuno nove međunarodne propise.
Svemir izvan Zemljine orbite
Nisu svi sateliti usmjereni prema našem planetu. Mars trenutno ima sedam aktivnih orbitera (NASA, ESA, UAE, Kina), a Mjesec sve više postaje prometno mjesto . Oko Jupitera kruži NASA-in Juno, jedini aktivni orbiter tog diva, a ESA-in Jupiter Icy Moons Explorer (JUICE) stiže 2031. . Iza Marsa, svemirske letjelice nastavljaju istraživati Sunčev sustav od Venere (Savezništvo ESA-JAXA BepiColombo stiže tek krajem desetljeća) do rubnog pojasa .
Broj satelita u orbiti raste brže nego što ga itko može pratiti. SpaceX-ova Starlink konstelacija dominira tržištem i promijenila je način na koji razmišljamo o svemiru od rijetkog resursa do prometnog neba. Dok 2030. godina donosi obećanje o 100.000 satelita i globalnom brzom internetu za sve, ona također donosi i izazove: kako spriječiti sudare, kako zaštititi noćno nebo i kako osigurati održivost ovog novog, svemirskog doba. Ono što je počelo kao Sputnikov “beep” sada je bučna orbita puna radara, lasera i internetskih signala. Upravljanje tom novom stvarnošću možda je i veći izazov od samog lansiranja.
Sateliti u svakodnevnom životu – činjenice:
- GPS navigacija ovisi o ~31 aktivnom GPS satelitu (SAD) i još desecima iz ruskog GLONASS-a, europskog Galileo-a i kineskog BeiDoua.
- Vremenska prognoza koju gledate svaki dan temelji se na podacima GEO satelita (GOES, Meteosat) i nižih orbita.
- Internet na brodovima i u avionima često koriste geostacionarne satelite ili, sve više, LEO konstelacije poput Starlinka.
Izvori: ESA – Space Environment Statistics , UCS Satellite Database , SpaceX (Starlink) , NASA (Juno, Hubble) , Planet Labs , CelesTrak.
*Podaci o broju satelita predstavljaju procjene za rane 2026. godine, temeljene na kombinaciji više izvora. Stvarni brojevi mogu neznatno varirati.
