Toplinski valovi i energetski paradoks

Kategorija: Energetika | Klimatske promjene | Okoliš

Ekskluzivno za Europsku uniju | Hrvatska – SAT-MULTIMEDIA ORIGINAL

---

Kako ekstremne vrućine produbljuju ovisnost o fosilnim gorivima

Uvod: Dvostruki pritisak na energetski sustav

Visoke temperature koje pogađaju Europu ne samo da utječu na kvalitetu života, već i izazivaju strukturalne napetosti u energetskom sustavu. Ekstremne vrućine istovremeno povećavaju potražnju za energijom (zbog hlađenja) i stvaraju uvjete za rekordnu proizvodnju obnovljivih izvora (npr. solarne energije). Rezultat je paradoksalna situacija u kojoj fosilna goriva, unatoč dugoročnim ciljevima dekarbonizacije, i dalje igraju ključnu ulogu kao “osigurač” stabilnosti mreže.

Tehnički podaci: Utjecaj temperature na energetski sustav

Parametar	Vrijednost	Izvor / Napomena
Povećanje potrošnje struje	2–4% po 1°C iznad 20°C	Eurostat
Rast potrošnje u Njemačkoj i Italiji	8,1–8,2% (lipanj 2025.)	Tjedni toplinski val
Udio solarne energije u EU	22,1% (lipanj 2025.)	Prvi put najveći izvor
Pad hidroenergije	10–30%	Ovisno o regiji (suša)
Pad nuklearne proizvodnje (Francuska)	5–7% (ljeto 2025.)	Zbog tople vode za hlađenje
Rast proizvodnje iz fosilnih goriva	+13% (godišnje, EU)	Sredina 2025.

Izravni učinci: Povećana potrošnja i ovisnost o plinu

1. Eksplozija potrošnje električne energije

Masovno korištenje klima uređaja i rashladnih sustava tijekom toplinskih valova dramatično povećava potrošnju električne energije. Primjerice, tijekom toplinskog vala u lipnju 2025., potrošnja struje u Njemačkoj i Italiji porasla je za 8,1–8,2% u samo jednom tjednu. Ovaj trend nije iznenadan: svaka 1°C porasta temperature iznad 20°C povećava potrošnju struje za hlađenje za otprilike 2–4% (prema podacima Eurostata).

2. Plin kao “spasiteljski” izvor

Kako obnovljivi izvori (osobito solarna energija) ne mogu pokriti vršne potrošnje (noću, u bezvjetrenim razdobljima), zemlje se oslanjaju na plinske elektrane kako bi osigurale stabilnu opskrbu. Podaci iz sredine 2025. pokazuju da je proizvodnja električne energije iz fosilnih goriva u EU porasla za 13% na godišnjoj razini, pri čemu je prirodni plin bio glavni izvor. Ovo nije samo pitanje potražnje, već i tehničke ograničenosti: visoke temperature smanjuju učinkovitost hlađenja u termoelektranama, što zahtijeva veću potrošnju goriva za istu količinu energije.

3. Ugljen kao rezervni kapacitet

U zemljama koje još uvijek koriste ugljene elektrane (npr. Poljska, Njemačka, Bugarska), povećana potražnja za električnom energijom direktno rezultira većim sagorijevanjem ugljena. Iako je udio ugljena u EU u padu, on i dalje ostaje strategijska rezerva za pokrivanje vrhunaca potrošnje.

Neizravni učinci: Obnovljivi izvori i njihova ograničenja

1. Solarni bum  ali samo tijekom dana

Dugotrajno sunčano vrijeme idealno je za fotonaponske panele. U lipnju 2025., solarna energija je po prvi put u povijesti postala najveći izvor električne energije u EU, pokrivajući 22,1% ukupnih potreba. Čak 13 zemalja EU (uključujući Njemačku i Nizozemsku) zabilježilo je rekordni mjesečni solarni output. Međutim, ovaj rast ne rješava problem noćne potrošnje ili razdoblja bez sunca, što plin čini neophodnim za balansiranje mreže.

2. Pad proizvodnje iz hidro i nuklearne energije

• Hidroenergija: Suše i visoke temperature smanjuju vodostaje rijeka i akumulacijskih jezera, što smanjuje proizvodnju iz hidroelektrana za 10–30% (ovisno o regiji).
• Nuklearna energija: Neki reaktori moraju smanjiti snagu jer rijeke koje služe za hlađenje postaju previše tople za sigurno ispuštanje rashladne vode. U Francuskoj, npr., nuklearna proizvodnja tijekom ljeta 2025. pala je za 5–7% zbog ovog problema.

Dodatni faktori: Promet i voda

• Promet: Korištenje klima-uređaja u automobilima povećava potrošnju goriva za 3–5% u gradskoj vožnji.
• Poljoprivreda i opskrba vodom: Suše zahtijevaju intenzivnije navodnjavanje, što povećava potrošnju električne energije za pumpe, opet dodatno opterećenje na termoelektrane.

 Trenutna situacija (ljeto 2026.): Rekordne temperature, rekordna potrošnja

Pokazatelj	Promjena	Komentar
Potrošnja prirodnog plina	+10 do 20%	U odnosu na prosječna ljeta
Potrošnja ugljena	Rast	U zemljama s rezervnim kapacitetom
Cijene fosilnih goriva	Rastući trend	Zbog povećane potražnje

Paradoks i dugoročni izazovi

Evo ključnog pitanja: Kako osigurati dovoljno energije tijekom ekstremnih vremenskih pojava, a da se pritom ne oslanjamo na fosilna goriva koja te iste pojave i uzrokuju?

• Kratkoročno: Fosilna goriva (osobito plin) ostaju neophodni za stabilnost mreže, posebno u uvjetima ekstremnih vrućina.
• Dugoročno: Ovaj trend produbljuje ovisnost o plinu i usporava energetsku tranziciju, stvarajući negativnu povratnu vezu: što su vrućine ekstremnije, to je veća potrošnja fosilnih goriva, što opet doprinosi daljnjem zagrijavanju.

Zaključak: Energetska tranzicija pod pritiskom

Toplinski valovi u Europi ne smanjuju, već produbljuju ovisnost o fosilnim gorivima  barem u kratkom roku. Iako obnovljivi izvori (osobito solarna energija) bilježe rekordne rezultate, njihova intermitentnost (nepostojanost) čini plin nezaobilaznim za osiguranje stabilnosti mreže. Ovo je jedan od najvećih izazova energetske tranzicije: kako izbalansirati hitne potrebe za energijom s dugoročnim ciljevima dekarbonizacije, bez da se padnemo u zamku fosilne ovisnosti.

 Pitanje za razmišljanje

Može li Europa izgraditi dovoljno kapaciteta za pohranu energije (npr. baterije, vodik) kako bi premostila jaz između obnovljivih izvora i potražnje tijekom ekstremnih vremenskih uvjeta?

---

---

Autor: Darko Brlečić/SAT-Multimedia & IT
Ekskluzivno za: Europsku uniju | Hrvatska – SAT-MULTIMEDIA ORIGINAL

 Možda će Vas zanimati

• Um i srce: Kako mindfulness i svjesno disanje štite zdravlje srca
• 30.000 volontera posadilo 1 milijun stabala
• Ekološki sustavi – tehnološki iskorak
• Boyan Slat: 90% plutajuće plastike u oceanima moglo bi nestati do 2040.
• Kina oblikuje budućnost znanosti i tehnologije