Sat-Multimedia & IT portal Satelitska-IPTV-Multimedija od 2006
SVEMIR
14. rujna 2026.
Povijesni trenutak za Europu
Njemački startup Isar Aerospace uspješno je lansirao raketu Spectrum iz norveške svemirske luke Anøy. Ovo je prvi put da je komercijalna orbitalna raketa poletjela s europskog kontinenta, ali tek iz drugog pokušaja.
Isar Aerospace je 5. rujna 2026. ušao u povijest. Raketa Spectrum lansirana je iz svemirske luke Anøy u Norveškoj i uspješno ušla u orbitu, postavši prva komercijalna orbitalna raketa lansirana s europskog kontinenta.
Let je bio bespilotan, a nosio je pet cubesatova i jedan tehnološki eksperiment. Ključna razlika od prvog pokušaja: ovaj put je raketa nosila stvarni teret za izvršenje misije.
🚀 Što je Spectrum i zašto je važan?
Spectrum je dvostupanjska raketa-nosač visoka 28 metara, namijenjena lansiranju malih i srednjih satelita u nisku Zemljinu orbitu. Može ponijeti do oko 1 tone korisnog tereta. Pogoni je 9 motora Aquila na prvom stupnju i 1 na drugom, a gorivo je kombinacija tekućeg kisika i propana. Ovo je prva raketa ove klase koja je poletjela s europskog tla.
Što se točno dogodilo
Lansiranje je izvršeno 5. rujna 2026. Raketa je uspješno prošla sve ključne faze leta:
- Maksimalni dinamički tlak — prošao bez problema
- Gašenje glavnog motora prvog stupnja — uredno
- Međustupanjsko odvajanje — uspješno
- Paljenje drugog stupnja — uspješno
- Prolazak Kármánove linije — ušla u svemir
- Odbacivanje oplate — uspješno
- Kružni orbitalni manevar — izvršen
- Odvajanje svemirske letjelice — prema planu
Teret je činilo pet cubesatova iz Njemačke, Austrije, Norveške, Slovenije i Bugarske te jedan tehnološki eksperiment.
Prvi pokušaj: 30 sekundi do kraha
U ožujku 2025. Spectrum je izveo svoj prvi probni let. Otprilike 30 sekundi nakon lansiranja, raketa je primila naredbu za prekid zbog anomalije leta, izgubila snagu i srušila se u more. Nije ušla u orbitu.
Istraga je utvrdila da je uzrok bio neočekivano otvaranje ispušnog ventila i gubitak kontrole nad kotrljanjem u ranoj fazi leta. Isar je tada poručio da je let “validirao sustav prekida” i da je poslužio za prikupljanje podataka što je javnost dočekala sa skepsom.
Put do uspjeha nije bio gladak
Drugi let trebao je biti znatno ranije. No niz problema odgodio ga je za gotovo pola godine:
- siječanj 2026. — problem s tlačnim ventilom, lansiranje otkazano
- ožujak 2026. — loše vrijeme i brod koji je ušao u zonu lansiranja, dva prekida
- 9. travnja 2026. — detektirano curenje na kompozitnom tlačnom spremniku, otkazano
- 15. lipnja 2026. — “nenormalno ponašanje” fluidnog sustava, ponovno otkazano
Tek je 5. rujna 2026. raketa napokon poletjela i uspjela.
Zašto je ovo važno za Europu
Europa je godinama bila bez mogućnosti lansiranja vlastitih orbitalnih raketa s vlastitog tla. Ariane 6 lansira se iz Francuske Gvajane, a ruski kozmodrom Pleseck, iako geografski u Europi, pripada Rusiji. Britanija, Švedska i Norveška razvijale su vlastite svemirske luke, ali nijedna nije dovršila orbitalno lansiranje.
Isarov uspjeh znači da Europa sada ima privatnu kompaniju koja može lansirati satelite s europskog kontinenta.
Norveški ministar industrije i trgovine Cecilie Myrseth izjavio je: “Sada možemo lansirati satelite iz Anøya, što jača sigurnost Norveške i Europe u turbulentnim vremenima.”
Njemački kancelar Merz nazvao je ovo “početkom nove ere”. Iza svega stoji i strateška autonomija Europa je dugo ovisila o SpaceX-u i Arianespaceu, a Trumpove izjave o NATO-u dodatno su potaknule ulaganja. Njemački ministar obrane Pistorius najavio je 35 milijardi eura za svemirske kapacitete do 2030.
Usporedba s konkurencijom:
- Isar Spectrum: ~1 t LEO, 28 m, 2 stupnja — prva europska komercijalna orbitalna raketa
- Rocket Lab Electron: ~0,3 t LEO, 18 m — uspješna, ali manja
- SpaceX Falcon 9: ~22 t LEO — potpuno druga liga
- Ariane 6: ~20 t LEO — europska, ali lansira se iz Gvajane
Tri stvari koje treba hladno pogledati
1. Ovo je “drugi let”, ne “prvi let uspio”. U svijetu privatnih raketa rijetko koja uspije iz prvog pokušaja. Isar je potrošio dva leta to je normalno, ali nije senzacija.
2. Nosivost od 1 tone je “srednja klasa”. Rješava pitanje “može li se uopće”, ne “je li jeftino”. Cijena po lansiranju nije objavljena. Ako je znatno viša od SpaceX-ovog “carpoola”, komercijalna isplativost je upitna. Isar tvrdi da su narudžbe popunjene do 2028., ali kupci i cijene nisu objavljeni.
3. Infrastruktura europskih svemirskih luka tek se gradi. Anøy tvrdi da može podržati do 30 lansiranja godišnje, ali stvarna frekvencija, koordinacija zračnog prostora i logistika još nisu testirani. Isar planira proizvoditi 40+ raketa godišnje, ali proizvesti ne znači i lansirati.
Spectrum je u orbiti. To je prva komercijalna orbitalna raketa lansirana s europskog kontinenta povijesni trenutak za europsku svemirsku industriju.
Ali od 0 do 1 je lakše nego od 1 do N. Isar sada mora dokazati ne “može li pogoditi orbitu”, nego “može li to raditi stalno, jeftino i pouzdano”.
Sljedeći test: može li treći Spectrum poletjeti znatno brže od drugog? Ako razmak između lansiranja ostane mjeren u godinama, poslovni model pada u vodu.
Izvori: Isar Aerospace (službena objava), N1, Index.hr, DLR (Njemački centar za zrakoplovstvo i svemir), The Indian Express, Yle, norveška vlada.
Autor: Redakcija | : Sat-Multimedia & IT
📚 Najčitaniji članci:
nbsp;
