Ruski ‘Starlink’ zapinje u 2026. problem nisu rakete, nego industrija

Proizvodnja satelita pokazala se kao glavni problem

Ruski projekt satelitskog interneta u niskoj Zemljinoj orbiti (LEO), često nazivan “ruskim Starlinkom”, suočava se s ozbiljnim kašnjenjima. Tvrtka Bureau 1440 potvrdila je da je početno lansiranje prve operativne skupine satelita za konstelaciju Rassvet (Zora) pomaknuto s kraja 2025. na 2026. godinu.

Prema izvješću objavljenom 23. siječnja 2026., odgoda se pripisuje problemima u proizvodnji i nepotpunoj montaži satelita, što je u suprotnosti s ranijim optimističnim izjavama ruskih državnih dužnosnika o spremnosti
flote.

Između političkih najava i industrijske stvarnosti

Projekt Rassvet zamišljen je kao domaća alternativa sustavima poput SpaceX-ova Starlinka i OneWeba, s ciljem pružanja širokopojasnog interneta niske latencije na globalnoj razini. Međutim, razlika između političkih najava i realnih proizvodnih kapaciteta postaje sve očitija.

Šef Roscosmosa Dmitrij Bakanov još je u rujnu 2025. tvrdio da će raspoređivanje prvih 300 satelita započeti do kraja godine. Istovremeno je zamjenik ministra digitalnog razvoja Dmitrij Ugnivenko u prosincu izjavio da je svih 16 početnih satelita dovršeno. Sada se, prema informacijama iz same industrije, pokazuje da proizvodna linija nije u stanju isporučiti satelite u potrebnom obujmu.

Trenutačno stanje konstelacije Rassvet

U orbiti se trenutačno nalazi svega šest eksperimentalnih satelita, lansiranih tijekom misija Rassvet-1 i Rassvet-2. Oni služe prvenstveno za testiranje laserskih međusatelitskih veza te kompatibilnosti s 5G komunikacijskim
standardima, ali još ne predstavljaju funkcionalnu komercijalnu mrežu.

Upravo masovna serijska proizvodnja LEO satelita pokazala se kao najveći izazov, osobito u kontekstu ograničenog pristupa naprednim elektroničkim komponentama i složenih tehnoloških zahtjeva koje takvi sustavi nameću.

Financiranje i dugoročni ciljevi

Rassvet je ključni dio ruskog nacionalnog programa „Ekonomija podataka”. Iz saveznog proračuna za projekt je osigurano 102,8 milijardi rubalja, dok se od Bureaua 1440 očekuju dodatna privatna ulaganja od 329 milijardi rubalja do 2030. godine.

Dugoročni plan predviđa raspoređivanje do 900 satelita do 2035., dok bi komercijalne usluge trebale započeti s približno 250 satelita od 2027. godine. Revidirani plan za sada cilja 156 lansiranja u 2026. i 292 u 2027., no ostvarenje tih ciljeva ovisit će o stabilizaciji proizvodnog procesa.

Regionalno natjecanje i širi kontekst

Dok se ruski projekt suočava s kašnjenjima, druge zemlje u regiji ubrzavaju vlastite LEO inicijative. Ukrajinska tehnološka tvrtka STETMAN već je osigurala lansirni termin za prvi satelit svog projekta UASAT LEO u listopadu
2026., s dugoročnim planom mreže od 245 satelita.

Iako se ti projekti po opsegu ne mogu usporediti sa Starlinkom, jasno pokazuju da utrka za neovisne satelitske komunikacijske sustave u Europi i Euroaziji ubrzava, dok Rusija u toj utrci trenutačno nailazi na ozbiljne tehničke i proizvodne prepreke.

Odgoda lansiranja konstelacije Rassvet otkriva ključan problem: izgradnja LEO mreže nije samo pitanje raketa i lansiranja, već prije svega industrijske sposobnosti masovne proizvodnje satelita. U tom segmentu Rusija trenutačno značajno zaostaje za vodećim globalnim igračima, unatoč ambicioznim planovima i znatnim državnim ulaganjima.