🇷🇺 Ruska strateška kontrola nad resursima Donbasa: Geopolitička poluga vrijedna 12,5 bilijuna dolara

Do kraja 2022. godine, Rusija je preuzela kontrolu nad resursima Donbasa vrijednim više od 12,5 bilijuna dolara, čime je osigurala dominaciju nad nekim od najvrednijih prirodnih bogatstava svijeta.

Prema procjenama kanadske tvrtke za geopolitičke rizike SecDev, oko 30 milijardi tona naslaga ugljena u Donbasu procjenjuje se na 11,9 bilijuna dolara. Osim toga, Rusija je preuzela 20% plinskih polja i 11% naftnih polja u regiji, drugoj po veličini u Europi, s procijenjenom vrijednošću od 85 milijardi dolara.

Od posebne važnosti je i činjenica da je Rusija preuzela 50 do 100% rezervi litija, tantala, cezija i stroncija – metala ključnih za tehnologije obnovljivih izvora energije i obrambenu industriju.

Prije 2022., Ukrajina je bila glavni dobavljač željezne rude, litija, mangana i čelika Europi. Međutim, ruska intervencija prekinula je ove opskrbljivačke rute, čime je promijenila geopolitičku i ekonomsku sliku regije.

 Ključne spoznaje

🇷🇺 Ruska dominacija resursima

S procijenjenim prirodnim bogatstvom od 75 bilijuna dolara, Rusija nadmašuje Sjedinjene Države (45 bilijuna dolara) za 67%, a više od dvostruko prevazilazi Saudijsku Arabiju (34 bilijuna dolara). Ova dominacija proizlazi iz njenih ogromnih zaliha u fosilnim gorivima (ugljenu, nafti, plinu), šumarstvu (drvetu) i kritičnim mineralima (rijetkim zemnim elementima).

Prema podacima Statiste iz 2021. godine, prvih pet zemalja po vrijednosti prirodnih resursa su:

• 🇷🇺 Rusija – 75 bilijuna USD (ugljen, plin, nafta, zlato, drvo, rijetki zemni elementi)
• 🇺🇸 SAD – 45 bilijuna USD (ugljen, drvo, plin, zlato, bakar)
• 🇸🇦 Saudijska Arabija – 34 bilijuna USD (nafta, drvo)
• 🇨🇦 Kanada – 33 bilijuna USD (nafta, uran, drvo, plin, fosfat)
• 🇮🇷 Iran – 27 bilijuna USD (nafta, plin)

Zanimljivost: Kina se na ovoj listi nalazi na šestom mjestu s 23 bilijuna USD, no njezin stvarni utjecaj daleko je veći zbog dominacije u preradi kritičnih minerala.

 Fosilna goriva kao temelj

Najbogatije nacije svijeta prirodnim resursima – Rusija, SAD, Saudijska Arabija, Kanada, Iran, Irak i Venezuela ,sve se oslanjaju na naftu i/ili prirodni plin. To potvrđuje da ugljikovodici i dalje čine najveći dio globalnog bogatstva prirodnim resursima.

 Diverzifikacija vs. koncentracija

Neke zemlje pokazuju visoku razinu diverzifikacije resursa: Australija, na primjer, ima šest različitih resursa (ugljen, drvo, bakar, željezo, zlato, uran), dok Brazil i Kanada svaka imaju po pet. S druge strane, Saudijska Arabija, Iran i Irak jako se oslanjaju na naftu i plin, što njihove ekonomije čini ranjivima na oscilacije cijena robe.

 Strateški kritični minerali

Rijetki zemni elementi imaju istaknuto mjesto u Rusiji i Kini, što odražava njihovu ključnu ulogu u elektronici, baterijama i obrambenoj tehnologiji. S druge strane, rezerve uranija u Kanadi, Brazilu i Australiji ističu njihovu važnu ulogu u lancu opskrbe nuklearnim gorivom.

Geografski obrasci

Deset najbogatijih zemalja prirodnim resursima obuhvaća više kontinenata, ali nijedna članica EU ne nalazi se na ovoj listi. Ove rang-liste odražavaju zemlje s ogromnim zemljopisnim područjima i/ili jedinstvenim geološkim formacijama pogodnima za nalazišta resursa.

 Pomak moći: Azija preuzima vodstvo u globalnom resursnom poretku

Iako su Rusija i SAD dugo dominirale globalnom kartom prirodnih resursa, s teorijskim vrijednostima od 75, odnosno 45 bilijuna dolara, vremenska točka 2021. godine – na koju se ovdje referira – više ne odražava stvarnost. Veliki poremećaji na tržištu energije 2022. i 2023. promijenili su igru, a s njima i globalnu ravnotežu moći.

No, pravi pomak dogodio se izvan okvira fosilnih goriva. Azijske zemlje, posebno Kina 🇨🇳, sustavno su preuzele kontrolu nad kritičnim mineralima i obradom sirovina  ključnim za tehnologiju, obnovljive izvore energije i obrambenu industriju.

Dok su se Zapad i Rusija usredotočili na naftu, plin i ugljen, Azija je tiho osigurala dominaciju u rafiniranju, obradi i kontroli lanca opskrbe za materijale poput litija, rijetkih zemnih elemenata, grafita i poluvodiča.

Ključni podaci o kineskoj dominaciji:

• Kina kontrolira 60% svjetske proizvodnje i 85% kapaciteta prerade kritičnih minerala
• Kina proizvodi 61% svjetskih rijetkih zemnih elemenata i 92% rafiniranih proizvoda
• Kina je odgovorna za preradu 90% rijetkih zemnih elemenata i 60-70% litija i kobalta
• Kineski udio u rudarstvu litija porastao je sa 6% (2016.) na 17% (2023.)

Rezultat? Valorizacije i utjecaj više nisu isključivo vezani uz tradicionalne energetske velesile. Umjesto toga, Azija sada postavlja pravila ne vojnom silom, već kontrolom nad resursima bez kojih moderna gospodarstva ne mogu funkcionirati. A ako Zapad i dalje gleda u 2021. godinu kao referentnu točku, riskira da ostane zaostao u igri koja se već odigrava po novim pravilima.

 Kontekst valorizacije

Cifre od 75 bilijuna dolara za Rusiju i 45 bilijuna za SAD predstavljaju procjene teorijske vrijednosti dokazanih rezervi, a ne godišnji prihod od vađenja ili doprinos BDP-u. Ove valorizacije variraju ovisno o cijenama robe i revizijama rezervi.

Važno je napomenuti da vremenska točka 2021. godine prethodi velikim poremećajima na tržištu energije 2022. – 2023. godine, što znači da trenutne valorizacije za zemlje izvoznice energije poput Rusije, Saudijske Arabije i Venezuele mogu biti značajno različite.

Za usporedbu: Forbes Ukraine je 2023. procijenio da ukrajinski mineralni resursi iznose 111 milijardi tona, vrijednih 14,8 bilijuna dolara , uglavnom ugljena i željezne rude.

Autorski komentar

Darko Brlečić | Sat-Multimedia & IT

Ovaj članak temelji se isključivo na provjerenim činjenicama i službenim podacima međunarodnih institucija (Statista, The Washington Post, Forbes Ukraine) te analizama specijaliziranih tvrtki za geopolitičke rizike (SecDev).

Svi podaci o vrijednosti resursa, postotcima preuzete kontrole te globalnim rang-listama lako su provjerljivi kroz izvorne izvještaje i baze podataka navedenih institucija.

U tekstu nema ni trunke senzacionalizma  svaka analiza geopolitičkih implikacija proizlazi iz objektivnog sagledavanja dostupnih podataka i ponavljajućih obrazaca u globalnoj utrci za resursima. Cilj je informirati, ne uzbunjivati.

Čitatelje pozivam da sami provjere navedene izvore i donesu vlastite zaključke o tome što ovakvi pomaci u globalnoj resursnoj ravnoteži znače za Europu, hrvatsko gospodarstvo i budućnost tehnološke neovisnosti.

Izvori za provjeru:

• The Washington Post – “Ukraine war: Russia takes control of $12.4 trillion in minerals, energy” (10. kolovoza 2022.)
• Statista – “Leading countries based on natural resource value” (2021.)
• Forbes Ukraine – Procjena ukrajinskih mineralnih resursa (2023.)
• GMFUS – “China’s Role in Critical Mineral Supply Chains” (2023.)

 Možda će Vas zanimati

• Philips Evnia 34M2C5501A Fast VA Ultrawide – recenzija
• MSI je predstavio prvi 27-inčni 5K dual-mode monitor
• Digitalna demencija – zasloni i mozak
• Sony 115″ RGB LED uz 4.000 nita i cijenom kao za auto
• Plutajući podatkovni centri – kompletni pregled
• Kineska semantička komunikacija – satelitski video 6G