5. svibnja 2026.
Prvi put nakon 12 godina
Uspješan test osnažuje rusko-kazahstansku suradnju i najavljuje povratak Rusije u tešku klasu lansirnih vozila s ciljem lansiranja satelita, orbitalnih stanica i jednog dana, ljudskih posada.
Nakon više od desetljeća razvoja, Rusija je 30. travnja 2026. u 21:00 po moskovskom vremenu s kozmodroma Bajkonur uspješno lansirala svoju potpuno novu raketu srednje klase Sojuz-5. Let je trajao 9 minuta i 32 sekunde, a maketa tereta u punoj veličini uspješno je sletjela u predviđeno područje Tihog oceana. Ovo je prvi put od 2014. da Rusija razvija i lansira potpuno novu generaciju rakete, a ne samo nadogradnju postojeće.
Zašto je Rusiji trebao Sojuz-5? Zamjena za ukrajinski Zenit
Glavni razlog za razvoj Sojuz-5 jest potreba Rusije da zamijeni raketu Zenit, koju je razvijao ukrajinski dizajnerski biro Yuzhnoye, a proizvodila tvornica Yuzhmash u Dnjepru. Nakon raskida suradnje s Ukrajinom 2014., Rusija je ostala bez pristupa ključnim komponentama za tu raketu. Zadnji Zenit poletio je 2017., a lansirna rampa na Bajkonuru (kompleks br. 45) stajala je gotovo deset godina neiskorištena.
Sojuz-5 dizajniran je da koristi upravo tu postojeću infrastrukturu, uz određene preinake. Dimenzijama (promjer 4,1 metar) malo je širi od Zenita (3,9 metara), što je omogućilo korištenje alata i opreme koji su ostali od proizvodnje rakete Proton.
Zajednički projekt “Baiterek”: Rusija i Kazahstan zajedno u svemir
Raketa je razvijena u sklopu rusko-kazahstanskog projekta “Baiterek”, pokrenutog 2016. godine. Kazahstan je financirao i proveo modernizaciju lansirne infrastrukture kompleksa br. 45, uključujući sustave za punjenje gorivom, upravljanje i sigurnost. Time Kazahstan postaje punopravni član “kluba svemirskih sila”.
Tehničke karakteristike: Dva stupnja, moćan motor i ekološko gorivo
Sojuz-5 je dvostupanjska raketa u tandemskoj konfiguraciji (drugi stupanj postavljen iznad prvog, što je razlikuje od složenijih paketa odvojenih potisnika koje koriste druge rakete iz obitelji Sojuz).
- Prvi stupanj (RD-171MV): Pokreće ga RD-171MV, jedan od najsnažnijih raketnih motora na tekuće gorivo ikada izgrađenih. Potisak mu iznosi preko 7,8 MN (gotovo 800 tona), što ga čini najsnažnijim tekućinskim motorom na svijetu. Sam motor ima četiri mlaznice, a njegov pretpovijesni pandan korišten je na legendarnoj sovjetskoj raketi Energija.
- Drugi stupanj (RD-0124MS): Gornji stupanj pokreće motor RD-0124MS s potiskom od ~592 kN, koji je pak izveden iz motora provjerene rakete Sojuz-2 .
- Gorivo ekološki prihvatljivo: Oba stupnja koriste smjesu kerozina (RP-1) i tekućeg kisika (LOX). To je značajan napredak u odnosu na staru raketu Proton koja je koristila izrazito toksično gorivo (heptil i amil). Zadovoljen je time i zahtjev Kazahstana da se na njegovu teritoriju ne koristi otrovno gorivo.
Nosivost i buduće misije: Nove orbite i ljudske posade
Sojuz-5 može u nisku Zemljinu orbitu (LEO) lansirati do 17 tona korisnog tereta otprilike dvostruko više od rakete Sojuz-2. Osim toga, namijenjen je za slanje tereta u sunčevo-sinkronu orbitu (SSO), visoko eliptičnu orbitu, geosinkronu transfernu orbitu (GTO) i geosinkronu orbitu (GEO) (potonje uz dodatak gornjeg stupnja, poput Fregata ili Blok-DM).
Ključne buduće namjene:
- Ruska orbitalna stanica (ROSS): Ova raketa je planirana kao jedan od glavnih nosača za izgradnju nove ruske orbitalne stanice, koja bi trebala zamijeniti ruski dio ISS-a nakon 2028.
- Letovi s ljudskom posadom: Raketa je projektirana tako da u budućnosti može lansirati i novu generaciju ruskih svemirskih letjelica s posadom (Orel).
- Lansiranje teških satelita: Namijenjen za lansiranje satelita za potrebe ruske vojske, znanosti i komercijalnih kupaca.
Usporedba sa starim i novim: Sojuz-2, Zenit, Angara i Falcon 9
| Karakteristika | Sojuz-5 | Sojuz-2 | Angara A5 |
|---|---|---|---|
| Nosivost (LEO) | ~17 t | ~8 t | ~24,5 t |
| Motor prvog stupnja | RD-171MV (potisak ~7,8 MN) | RD-107/108 (~8× 0,8 MN) | RD-191 (~1,9 MN) |
| Gorivo | Kerozin + LOX | Kerozin + LOX | Kerozin + LOX |
| Cijena po kg (procjena) | Niska (niža od Zenita) | Viša | Visoka |
| Status | Prvi let 05/2026 | U upotrebi | U upotrebi |
U usporedbi sa SpaceX-ovim Falconom 9 (koji nosi ~22,8 t u LEO), Sojuz-5 je nešto slabiji, ali i znatno jeftiniji za proizvodnju i lansiranje. Njegova glavna prednost je što koristi postojeću infrastrukturu, čime se izbjegavaju ogromni troškovi izgradnje novih lansirnih kompleksa.
Reakcije i značaj: “Povratak svemirskog suvereniteta Rusije”
Što su rekli dužnosnici?
Dmitry Bakanov, direktor Roscosmosa: “Ovo je veličanstven događaj. Ovo je međudržavni projekt. Naši kolege iz Kazahstana sada su se pridružili klubu svemirskih nacija.”
Polet uspješnog lansiranja: Prema ruskim analitičarima, ovime Rusija dobiva “istinski suverenu svemirsku program” i “radnog konja” za buduće misije.
Zaključak
Prvi uspješan let rakete Sojuz-5 više je od pukog testa to je strateški zaokret ruske svemirske politike nakon gubitka ukrajinskih komponenti za raketu Zenit. Ovom raketom Rusija dobiva jeftin, pouzdan i ekološki prihvatljiv nosač za lansiranje vojnih i komercijalnih satelita, ali i za ambiciozne projekte poput nove ruske orbitalne stanice i budućih letova s ljudskom posadom. Suradnja s Kazahstanom u okviru projekta “Baiterek” dodatno učvršćuje geostrateške odnose i osigurava dugoročnu održivost kozmodroma Bajkonur.
Kronologija razvoja:
- 2015.: Početak razvoja rakete pod kodnim nazivom “Fenix” (Phoenix)
- 2016.: Pokrenut rusko-kazahstanski projekt “Baiterek”
- 2019.: Početak izgradnje prvog primjerka rakete
- Listopad 2025.: Uspješno 160-sekundno testiranje prvog stupnja na zemlji.
- 30. travnja 2026.: Prvo uspješno lansiranje s Bajkonura.
Izvori: Roscosmos službeno priopćenje
Autor: Redakcija | : Sat-Multimedia & IT
📚 Najčitaniji članci:
ksausaida
Sat-Multimedia & IT portal Satelitska-IPTV-Multimedija od 2006
