15 listopada, 2026 7:17 am

Njemačko viđenje FCAS raspada i alternative za borbene zrakoplove

KATEDRA ZA TEHNOLOGIJU
TEHNOLOGIJA VOJNIH ZRAKOPLOVA
ANALIZA

Njemačko viđenje raspada FCAS-a: Europa ne može sama graditi borbene zrakoplove 4

FCAS se raspao. Njemačka kao jedan od partnera u bivšem projektu FCAS posebno je zanimljiva jer otvara pitanja o budućnosti europske obrambene industrije, ali i o konkretnim posljedicama za partnere poput Hrvatske. Dok se čeka realizacija nabave tenkova Leopard i odluka o modelu, njemačka auto-industrija gasi pogone, a državna blagajna traži nove izvore prihoda. No najzanimljivije je koliko je lako odustati od visokotehnološkog vojnog projekta uz prilično mlake reakcije medija i struke.

Njemačka reakcija: razdvojenost između razumijevanja i ambicije

1. Službena reakcija vlade: “Oslobađamo se prepreka, ali ostajemo europski”

Njemački kancelar Friedrich Merz i vlada nisu propast FCAS-a doživjeli kao poraz, već kao priliku za „osvježenje pristupa“. Merz je izjavio:

“Otkazivanje FCAS-a uklanja dugotrajnu prepreku i otvara nova vrata za industriju da napreduje u razvoju modernih borbenih zrakoplova kroz alternativne pristupe.”

Ključna poruka: Njemačka ne odustaje od europske suradnje, ali insistira na većoj ulozi njemačke industrije. Ministar obrane Boris Pistorius rekao je da je propast projekta „boljela“, ali da je vrijeme za realističniji pristup:

“Znam koliko je važna francusko-njemačka suradnja u Europi, ali na kraju morate razlikovati razum i srce.”

2. Airbusova reakcija: “Razočarani, ali spremni za novu šansu”

Michael Schoellhorn, izvršni direktor Airbus Defence and Space, izjavio je da je propast „razočaravajuća“, ali da veći dio projekta , primjerice Combat Cloud mora nastaviti:

“Unatoč ‘ćorsokaku’ oko lovca, veća priča mora nastaviti.”

Airbus je u roku od 48 sati (9.–10. lipnja 2026.) formirao novu koaliciju od 8 njemačkih tvrtki pod nazivom “Team Gen 6”. Uključene su, među ostalima, Hensoldt, Diehl Defence, MTU Aero Engines, Liebherr, Rohde & Schwarz i MBDA. Cilj je osigurati potpuno i pravovremeno dodjeljivanje ugovora do druge polovice 2026. godine.

3. Njemački mediji: kritika Francuske i potraga za alternativama

Njemački mediji poput Handelsblatta i Der Spirgela uglavnom su kritizirali Francusku zbog:

  • Dassaultovih ambicija , traženja 80% udjela i vodeće uloge u projektu, što je Njemačka doživjela kao marginalizaciju.
  • Strateških razlika , Francuska je inzistirala na nuklearnom nosiocu (nasljednik Rafalea M), dok Njemačka traži konvencionalnu platformu za NATO.
  • Nedostatka fleksibilnosti ,Francuska je odbila kompromise, što je dovelo do zastoja u pregovorima.

Holger Neumann, zapovjednik njemačkog ratnog zrakoplovstva, izjavio je za Handelsblatt da podržava F-35 kao privremeno rješenje dok se ne razvije nova generacija europskih lovaca.

4. Njemačke alternative: GCAP, F-35 ili vlastiti projekt?

Njemačka trenutno razmatra tri opcije:

  • Pristup GCAP-u (Global Combat Air Programme, UK/Italija/Japan) ali Japan ne želi nove članove zbog zabrinutosti za rokove (cilj uvođenja: 2035.).
  • Kupnja dodatnih F-35  kao privremeno rješenje dok se ne razvije europska alternativa.
  • “Team Gen 6”  vlastiti projekt pod vodstvom Airbusa, s naglaskom na njemačkoj industriji i europskoj suradnji, ali ne nužno s Francuskom.

Schoellhorn (Airbus) naglasio je:

“Ne zagovaramo da Njemačka ide sama. Razmišljamo europski, ali želimo da njemačka industrija igra značajnu i odgovornu ulogu.”

5. Tehnološki i financijski izazovi: organizacijske i strateške prepreke

Njemački mediji i izjave ne spominju izravno nedostatak tehnologije ili financija, već organizacijske i strateške prepreke:

  • Neslaganje oko vodstva , Dassault vs. Airbus.
  • Razlike u zahtjevima , nuklearni nosioci (Francuska) vs. konvencionalne platforme (Njemačka).
  • Brzina razvoja , Njemačka želi brže rješenje (npr. F-35), dok Francuska inzistira na dugotrajnom razvoju vlastite platforme.

6. Što slijedi? Njemačka traži nove putove

Dana 12. lipnja 2026. na ILA zrakoplovnom sajmu u Berlinu, 8 njemačkih tvrtki potpisalo je zajedničku deklaraciju o razvoju novog lovca. Pistorius je potvrdio da Njemačka razmatra sve opcije, uključujući GCAP, F-35 ili vlastiti projekt.

U srpnju 2026. Merz i Macron zajednički su posjetili zrakoplovnu bazu Noervenich blizu Kolna i potvrdili suradnju na nuklearnom odvrativnom sustavu  Njemačka će sudjelovati u francuskom nuklearnom vježbanju.

Zaključak: Njemačka ne odustaje od Europe, ali ne želi biti podređena

Njemačka ne gleda na propast FCAS-a kao na kraj europske suradnje, već kao na priliku za preispitivanje vlastitog pristupa. Ključne točke:

  • Ne odustaje od Europe , ali insistira na većoj ulozi njemačke industrije.
  • Traži alternative  GCAP, F-35 ili vlastiti projekt “Team Gen 6”.
  • Ostaje otvorena za suradnju  ali ne po svaku cijenu.

Iako se ne spominju izravno tehnološki ili financijski nedostaci, jasno je da je glavna prepreka bila politička i industrijska nesuglasica  a ne nedostatak sposobnosti.

Često postavljana pitanja (FAQ)

Zašto se raspao FCAS?
Zbog neslaganja oko vodstva, različitih zahtjeva (nuklearni vs. konvencionalni nosioci) i strateških razlika između Francuske i Njemačke.

Što je Team Gen 6?
Koalicija 8 njemačkih tvrtki pod vodstvom Airbusa za razvoj lovca šeste generacije kao alternative FCAS-u.

Koje alternative razmatra Njemačka?
Pristup GCAP-u, kupnju dodatnih F-35 ili vlastiti projekt Team Gen 6.

Je li Njemačka odustala od Europe?
Ne. Ostaje otvorena za suradnju, ali traži veću ulogu njemačke industrije i ne pristaje na podređeni položaj.

Izvori
AFP izvještaji (lipanj–srpanj 2026.)
Airbus reaction
Team Gen 6

Autor: Darko Brlečić / SAT-Multimedia & IT

Možda će vas zanimati

O Darko Brlečić

Pročitaj i ovo

Nuklearna energija i AI: Razdvajanje mita od stvarnosti

Kad se spoje dvije najmoćnije riječi današnjice :nuklearna energija i umjetna inteligencija  investitori često čuju zvuk budućnosti. No, kako pokazuje naša detaljna analiza u nastavku, taj zvuk može biti i varljiv. Dok tržište već dvije godine živi na valu priče o energetskoj renesansi koju pokreću hiperveliki podatkovni centri, stvarnost je daleko složenija i, što je važnije, pogrešno vremenski pozicionirana.

Odgovori