Sat-Multimedia & IT portal Satelitska-IPTV-Multimedija od 2006
13. svibnja 2026.
Kuba gradi 92 solarne elektrane uz pomoć Kine
Dok američke sankcije guše uvoz nafte, Kuba bilježi jedan od najbržih rasta solarne energije na svijetu. Uvoz solarnih panela iz Kine skočio je s 3 na 117 milijuna dolara u dvije godine. No, 10-milijunsko stanovništvo i dalje trpi višednevne nestašice struje, a potpuna energetska tranzicija koštala bi 19 milijardi dolara.
Kuba se suočava s najgorom energetskom krizom u desetljećima. Američke sankcije koje su dodatno pooštrene nakon što je Trumpova administracija srušila venezuelskog predsjednika i zaustavila dotok nafte ostavile su otok bez goriva za elektrane. U ožujku 2026. zemlja je doživjela tri potpuna zatamnjenja (blackouta) diljem cijelog otoka, a redovita smjena struje postala je svakodnevica za 10 milijuna stanovnika. No, upravo u ovoj krizi krije se i jedna od najbržih solarnih revolucija na svijetu.
Kako je Kina ušla u kubansku energetsku priču
Kineska pomoć dolazi u obliku solarskih panela, baterija i zajedničke izgradnje 92 solarne elektrane diljem otoka. Prema podacima energetskog think tanka Ember, Kina je 2023. izvezla na Kubu solarnih panela u vrijednosti od 3 milijuna dolara da bi 2025. ta brojka skočila na 117 milijuna dolara. Prvi od 92 parka otvorio je kubanski predsjednik Miguel Díaz-Canel u veljači 2025., a do svibnja 2026. već ih je oko 50 u pogonu.
Ovaj skok nije slučajan. Nakon što su SAD u siječnju 2026. zaustavile dotok venezuelske nafte (ranije glavnog izvora energije za Kubu) i dodatnim prijetnjama tarifama odvratile i druge dobavljače (poput Meksika), Havana je morala pronaći alternativu. Istovremeno, cijena solarne tehnologije dramatično je pala, a Kina je prepoznala priliku da proširi svoj utjecaj u Karibima.
Usporedba s regijom:
Dok susjedne države poput Dominikanske Republike i Jamajke također ulažu u solarne projekte, nitko ne bilježi ovakvu stopu rasta Kuba je u samo 12 mjeseci instalirala 1 GW solarne snage, što čini oko 10% ukupne električne energije otoka . Za usporedbu, prosječni udio solara u karipskim zemljama još uvijek je ispod 3%.
Zašto solar ne rješava crne rupe u opskrbi?
Iako je rast solarne energije impresivan, on još uvijek ne donosi olakšanje većini Kubanaca. Razloga je nekoliko:
- Solar proizvodi samo danju: Vrhunac potrošnje na Kubi je navečer, kada sunca više nema. Baterije za pohranu energije tek se počinju uvoziti u većim količinama, ali još uvijek ih nema dovoljno.
- Stara i oronula mreža: Kubanska elektroenergetska infrastruktura desetljećima nije obnavljana. Čak i kad solar proizvodi dovoljno, prijenosni vodovi često ne mogu prenijeti tu energiju do krajnjih korisnika.
- Nedovoljna skala: 1 GW solarne energije zvuči puno, ali je još uvijek daleko ispod ukupne instalirane snage (oko 6 GW) i daleko od toga da pokrije potrebe 10 milijuna ljudi.
Što kažu brojke iz 2026.:
Iako je udio obnovljivih izvora skočio s 3% (2024.) na 10% (2026.) , to još uvijek znači da 90% struje dolazi iz fosilnih goriva, a upravo je njihov uvoz ozbiljno ugrožen sankcijama. Zato blackouti i dalje traju, a u ožujku 2026. cijela je zemlja ostala bez struje čak tri puta .
‘Sunčana budućnost’ košta 19 milijardi dolara, tko će platiti?
Prema analizi ekonomista Kevina Cashmana iz Transition Security Projecta, Kuba bi za potpunu zamjenu fosilnih goriva obnovljivim izvorima trebala uložiti 19 milijardi dolara . Opcija koja bi smanjila ovisnost o uvozu za 93% i time uklonila “polugu američke prisile” koštala bi 8 milijardi dolara . Problem je, kako ističe Jorge Piñon s Teksaškog sveučilišta, u tome što su i država i građani bankrotirani:
💰 ‘Tko će platiti?’ ključna pitanja bez odgovora:
- Kubanska država nema novca i gospodarstvo je u krizi, a BDP je pao za više od 10% od 2019. godine.
- Kubanski građani jedva preživljavaju i većina ih ne može priuštiti ni osnovnu hranu, a kamoli ulagati u solarne panele za svoje domove.
- Kina nije ‘blagajna s neograničenim sredstvima’ iako pomaže, neće dati ‘blanko ček’ .
- Međunarodne razvojne institucije (poput Svjetske banke) zahtijevaju kreditnu sposobnost koju Kuba trenutno nema.
Cashman smatra da bi razvojne financijske institucije mogle biti ključne, ali Kubi će trebati vremena da pokaže da može vraćati dugove, a vrijeme je, kako kaže Piñon, upravo ono što Kuba “nema”.
Što to znači za obične Kubance?
Dok se na makro razini vode geopolitičke i energetske bitke, svakodnevni život Kubanaca i dalje je brutalan:
- Bolnice rade s ograničenjima: Operacije se odgađaju, hladnjače s lijekovima nemaju struje.
- Kuhanje na drva: Zbog nestašice struje i plina, ljudi na selu ponovno pale vatru da bi skuhali obrok.
- Smeće se nakuplja: Bez struje, crpke za vodu i kamioni za odvoz smeća ne rade.
- Punjenje mobitela postaje luksuz: Jedino mjesto u Santa Clari gdje se može besplatno napuniti telefon je prva solarna punionica na otoku.
‘Većina Kubanaca još ne vidi korist’
Ricardo Torres, kubanski ekonomist na Američkom sveučilištu u Washingtonu: “Ako pitate prosječnog Kubanca jesu li primijetili ikakvu korist od solarnog programa, odgovor će vjerojatno biti ne. Jer blackouti su sada gori nego prije godinu dana.”
Globalna lekcija: ‘Signal za druge zemlje’
Unatoč svim problemima, Cashman vidi i svijetlu točku. “Što god se dogodilo s Kubom, ovo je jasan signal drugim zemljama da su obnovljivi izvori nešto na što se trebaju fokusirati.” Kuba je, voljno ili nevoljno, postala laboratorij za pitanje može li se jedna zemlja pod ekonomskom blokadom, sa starom infrastrukturom i bez novca prebaciti na zelenu energiju dovoljno brzo da izbjegne humanitarnu katastrofu.
Za sada, odgovor nije jasan. No, činjenica da je Kuba u samo 12 mjeseci instalirala 1 GW solarne snage i podigla udio obnovljivih izvora s 3% na 10% pokazuje da je i u najtežim uvjetima moguć napredak. Pitanje je samo hoće li taj napredak doći dovoljno brzo da spasi desetke tisuća ljudi od svakodnevnih muka bez struje.
Zaključak
Kubanska ‘solarna revolucija’ fascinantan je primjer kako se kriza može pretvoriti u priliku, ali i kako tehnologija sama po sebi nije dovoljna. Bez dodatnih milijardi dolara za pohranu energije, modernizaciju mreže i društvenu potporu, solarni paneli riskiraju da ostanu tek statistička zanimljivost, a ne rješenje za 10 milijuna ljudi koji svakodnevno žive bez struje.
Ključni datumi kubanske energetske krize (2024–2026):
- 1980-e – 1990-e: Ovisnost o sovjetskoj nafti; nakon raspada SSSR-a, prebacivanje na venezuelsku naftu.
- 2024.: Prve višednevne blackoute diljem zemlje – ‘prekretnica’ za solar.
- Siječanj 2026.: Nakon što je Trumpova administracija srušila venezuelskog predsjednika, nafta iz Venezuele prestaje teći.
- Veljača 2025.: Díaz-Canel otvara prvi od 92 planirana solarna parka.
- Ožujak 2026.: Tri potpuna nacionalna blackouta u istom mjesecu.
- Svibanj 2026.: 50 od 92 solarna parka u pogonu, 1 GW instalirane snage.
Izvori: CNN / CTV News (Laura Paddison), izvješće Ember, Transition Security Project (Kevin Cashman), Američko sveučilište u Washingtonu (Ricardo Torres), Sveučilište u Texasu (Jorge Piñon).
*Tekst se temelji na izvješću CNN-a od 13. svibnja 2026. i dodatnim analizama energetskih think tankova.
Autor: Redakcija | : Sat-Multimedia & IT
📚 Najčitaniji članci:
