KATEDRA ZA TEHNOLOGIJU ,TEHNOLOGIJA, TELEKOMUNIKACIJE, AI INFRASTRUKTURA
Sat-Multimedia Original
Kineski sateliti opremljeni sustavima umjetne inteligencije
Posljednjih mjeseci, sve veći broj kineskih satelita za daljinsko istraživanje lansira se s ugrađenim sustavima umjetne inteligencije (UI) koji omogućuju obradu podataka u orbiti. Ova edukativna analiza istražuje razloge, tehnologiju i primjere takvih misija, s posebnim osvrtom na prednosti i ograničenja AI-a u svemiru.
Zašto kineski sateliti koriste AI u orbiti?
Tradicionalno, sateliti za promatranje Zemlje prikupljaju ogromne količine podataka i šalju ih na Zemlju kad god je to moguće. No, kako se satelitske mogućnosti povećavaju, količina podataka postaje prevelika za prijenos. Kineski stručnjaci sa Sveučilišta Wuhan i satelita Dongfang (pod okriljem Kineske akademije za svemirsku tehnologiju) zaključili su da je potrebno razviti „inteligentne“ sustave za obradu podataka na samom satelitu, kako bi se smanjilo opterećenje komunikacijskih veza.
Prvi korak bio je satelit Luojia-3-01 (海丝三号01星) koji je testirao predobradu slika u korisne podatke. Njegovi uspjesi omogućili su novijim satelitima da integriraju modele umjetne inteligencije koji automatski filtriraju neželjene snimke primjerice, oblake ili urbana područja koja nisu relevantna za zadatak. Time se šalju samo „korisni“ podaci, štedi se propusnost i ubrzava analiza.
Primjeri satelita s AI sustavima
U nastavku donosimo pregled nekih od nedavno lansiranih kineskih satelita koji koriste AI:
| Naziv satelita | Namjena | AI funkcija |
|---|---|---|
| Weitong-1-01 (微瞳一号01星) | ‘Nano’ satelit za promatranje Zemlje | Filtriranje slika, prepoznavanje objekata |
| Xiguang-2-01 (西光贰号01星) | Hiperspektralno daljinsko istraživanje | Analiza spektralnih podataka u stvarnom vremenu |
| Gande-1-01 (甘德一号01星) | Praćenje svemirskog otpada | Automatsko otkrivanje nekatalogiziranih objekata |
| Serija Jilin-1 (吉林一号) | Snimanje Zemlje visoke rezolucije | Selektivno prikupljanje slika na temelju zadataka |
| Lampung-1 i Samarqand-2028 | Hiperspektralno snimanje (međunarodni korisnici) | Korištenje kineskih AI modela za obradu |
Kako AI poboljšava rad satelita?
Primjerice, satelit zadužen za praćenje Velikog zelenog zida (projekt pošumljavanja) automatski odbacuje snimke urbanih središta ili područja s gustim oblacima jer su neupotrebljive za njegov zadatak. Na taj način, memorija i prijenosni kapacitet koriste se isključivo za relevantne podatke.
Satelit Gande-1-01 koristi AI za otkrivanje objekata koji nisu na katalogu poput komada svemirskog otpada ili asteroida. Upravo je takav sustav omogućio snimanje drugog stupnja rakete Falcon 9 koja se zabio u Mjesec u kolovozu 2026., nekoliko dana prije udara.
Ograničenja i budući razvoj
Iako je AI u orbiti koristan, trenutačni modeli su rane generacije i učitavaju se prije lansiranja. Njihova primarna svrha je interpretacija slika i ubrzanje filtriranja. Kako bi se postigli napredniji zadaci, potrebni su moćniji čipovi svemirske klase i bolji sustavi za upravljanje toplinom, što je trenutačno u fazi istraživanja.
Akademici s područja daljinskog istraživanja u veljači 2025. primijetili su da su implementirani modeli još uvijek ograničeni, ali očekuju se značajna poboljšanja kako tehnologija napreduje.
Zaključak: Kineski sateliti s AI-om predstavljaju važan korak prema učinkovitijem korištenju svemirskih resursa. Obrada podataka u orbiti smanjuje ovisnost o zemaljskim stanicama i omogućuje brže donošenje odluka. Iako su modeli još u povojima, ova tehnologija će igrati ključnu ulogu u budućim svemirskim misijama, posebno u kontekstu velikih konstelacija i istraživanja dubokog svemira.
Sat-Multimedia & IT portal Satelitska-IPTV-Multimedija od 2006
