Kineska Robotika

Podrijetlo
Razvoj robotike u Kini ima svoje korijene u kasnom 20. stoljeću, usko povezan s brzom industrijalizacijom i tehnološkom modernizacijom zemlje. Iako su istraživanja u području robotike započela 1970-ih, tek su 1980-ih i 1990-ih Kina počela ostvarivati značajan napredak.

Piše: Darko Brlečić

Rani napori bili su prvenstveno usmjereni na industrijsku robotiku, potaknuti potrebom za automatizacijom proizvodnih procesa i povećanjem produktivnosti u sektorima poput automobilske industrije, elektronike i teške mehanizacije.

Tehnološki napredak
Kineska industrija robotike doživjela je izvanredan rast tijekom posljednjih nekoliko desetljeća, potaknut vladinom podrškom, povećanim ulaganjem u istraživanje i razvoj te suradnjom s međunarodnim partnerima. Ključni prekretnice uključuju:

Industrijska robotika: Tijekom 1980-ih Kina je počela uvoziti industrijske robote iz zemalja poput Japana i Njemačke. Do 2000-ih pojavile su se domaće tvrtke poput Siasuna i Estuna, razvijajući vlastite industrijske robote za primjene u zavarivanju, montaži i rukovanju materijalima.

Uslužna i društvena robotika: 2010-ih Kina se proširila na uslužnu robotiku, stvarajući robote za zdravstvenu skrb, obrazovanje i kućnu upotrebu. Primjeri uključuju robotske pomoćnike za starije osobe, obrazovne robote za djecu i robote za korisničku službu pokretane umjetnom inteligencijom.

Integracija umjetne inteligencije: Uspon umjetne inteligencije u 2010-ima donio je revoluciju u kinesku robotiku. Tvrtke poput Baidua, Tencenta i SenseTimea integrirale su umjetnu inteligenciju u robotiku, omogućujući napredak u računalnom vidu, obradi prirodnog jezika i autonomnoj navigaciji.

Humanoidni i specijalizirani roboti: Kina je također napravila korake u humanoidnoj robotici, s tvrtkama poput Ubtecha koje stvaraju robote sposobne oponašati ljudske pokrete i interakcije. Osim toga, razvijeni su specijalizirani roboti za odgovor na katastrofe, poljoprivredu i istraživanje svemira.

Društvena svrha
Kineska robotika je oblikovana jedinstvenim društvenim i ekonomskim potrebama zemlje:

Rješavanje problema s nedostatkom radne snage: Kako kinesko stanovništvo stari i troškovi rada rastu, robotika je postala ključno rješenje za održavanje produktivnosti u proizvodnji i drugim industrijama.

Zdravstvena skrb i njega za starije osobe: Uz rastuću stariju populaciju, robotika se koristi za pružanje pomoći i druženja, čime se smanjuje opterećenje zdravstvenih sustava.

Obrazovanje i inovacija: Robotika se sve više integrira u obrazovanje kako bi se potaknule STEM vještine i pripremila sljedeća generacija za ekonomiju vođenu tehnologijom.

Globalna konkurentnost: Kina ima za cilj postati globalni lider u robotici, koristeći svoje proizvodno umijeće i tehnološke inovacije kako bi se natjecala sa zemljama poput Sjedinjenih Država, Japana i Južne Koreje.
Buduća perspektiva
Kineska industrija robotike spremna je za nastavak rasta, s vladinom inicijativom “Made in China 2025” koja naglašava pametnu proizvodnju i robotiku kao ključne stupove gospodarskog razvoja. Kako se AI, 5G i druge tehnologije u nastajanju razvijaju, očekuje se da će kineska robotika igrati još veću ulogu u oblikovanju budućnosti rada, zdravstvene zaštite i svakodnevnog života.