13 rujna, 2026 11:02 am

Kineska AI strategija vs. američki AI balon

Dubinska analiza globalne AI utrke

Zašto vodeći ljudi tehnološke industrije vjeruju da će kineski pristup prevladati

U svijetu u kojem umjetna inteligencija postaje temelj globalne ekonomije, jasno se ocrtava rastuća razlika između kineskog i američkog pristupa razvoju AI tehnologija. Dok američka tržišta proživljavaju povijesni AI balon, obilježen rekordnim valuacijama i financijskim špekulacijama, Kina tiho, ali sustavno gradi stvarne ekonomske temelje: energetsku infrastrukturu, industrijsku automatizaciju i državnu strategiju usklađenu na desetljeća unaprijed.

Ova analiza, prilagođena europskom kontekstu i tržištu Hrvatske, prikazuje zašto mnogi analitičari, investitori i tehnološki lideri predviđaju da će kineski model dugoročno nadvladati američki.

Problem cirkularne ekonomije: američka AI investicijska petlja

Struktura američkih ulaganja u AI sve više zabrinjava financijske analitičare, osobito u Europskoj uniji, gdje se sve više naglašava održivi digitalni razvoj. Bloomberg je otkrio fenomen tzv. “cirkularnih AI ulaganja” između OpenAI-a, Nvidije, AMD-a i Oraclea:

  • OpenAI plaća Oracleu milijarde za cloud infrastrukturu

  • Oracle kupuje skupe Nvidia GPU-e

  • Nvidia ulaže u AI startupe, uključujući i sam OpenAI

  • ciklus se nastavlja, umjetno napuhujući valuacije

U isto vrijeme, Dow Jones skače, a Nvidijina tržišna kapitalizacija doseže 5 bilijuna USD (što je oko 16% američkog BDP-a). No, ta eksplozija vrijednosti ne prati realni rast produktivnosti.

Ključno pitanje:
Može li američki AI sektor generirati realne prihode koji bi opravdali ovako astronomske valuacije?

Kina i vizija od 70 godina: strateško planiranje koje Zapad teško može pratiti

Kineska AI strategija nije nastala preko noći. Ona je rezultat dugoročne državne vizije koja traje od 1955. godine kada je Mao Zedong najavio plan od 15 petogodišnjih ciklusa za dostizanje i nadmašivanje SAD-a. Danas se Kina nalazi upravo u 15. petogodišnjem planu, što predstavlja povijesnu prekretnicu i potvrdu kontinuiteta strategije.

Razlike u planiranju:

  • SAD: politička smjenjivost → planiranje 2–4 godine

  • Kina: stabilno planiranje → kontinuirane državne strategije 20–30+ godina

Ovaj pristup omogućio je Kini dominaciju u obnovljivim izvorima energije. Isti model sada primjenjuje na umjetnoj inteligenciji.

AI Plus Action Plan”: Kina razvija AI za stvarni svijet, SAD za digitalnu zabavu

Dok američki AI sektor dominira velikim jezičnim modelima, chatbotovima i alatima za generiranje sadržaja, Kina se fokusira na:

  • pametne tvornice i industrijske robote

  • medicinsku dijagnostiku

  • pametne gradove i autonomnu logistiku

  • naprednu poljoprivrednu tehnologiju

Kineska filozofija razvoja umjetne inteligencije temelji se na povećanju produktivnosti, dok je američka usmjerena na digitalne usluge s nesigurnom monetizacijom.

Nvidia: “Kina ima dva strukturna aduta”  energija i regulativa

CEO Nvidije Jensen Huang  ključna osoba globalne AI industrije  jasno je rekao: Kina ima dvije prednosti koje SAD ne može brzo nadoknaditi.

1) Energetska infrastruktura  temelj cijele AI ekonomije

AI zahtijeva ogromne količine električne energije.
Razlika između SAD-a i Kine je dramatična:

  • Kina: najveći globalni proizvođač električne energije, kapacitet eksponencijalno raste

  • SAD: elektroenergetska mreža stagnira 20 godina

Uz masivne investicije u obnovljive izvore, kineske kompanije dobivaju energiju uz državne subvencije  što omogućuje AI treninge i data centar infrastrukturu kakvu SAD teško može pratiti.

2) Regulatorna koherentnost 

Kina ima jednu strategiju, SAD 50 strategija

SAD:

  • 50 zasebnih AI zakona po državama

  • federalna politika spora i polarizirana

  • pravna nesigurnost usporava inovacije

Kina:

  • jedinstvena nacionalna AI strategija

  • jasni regulatorni okviri

  • brza implementacija tehnologija

Huang navodi da, paradoksalno, Kina ima slobodnije tržište inovacija od SAD-a u domeni umjetne inteligencije.

Makroekonomski rizik: što ako pukne američki AI balon?

Američka ekonomija postaje izuzetno ovisna o investicijama u AI infrastrukturu. Harvardski ekonomisti upozoravaju: Bez izgradnje podatkovnih centara, rast američkog BDP-a u prvoj polovici 2025. iznosio bi samo 0,1% praktički recesija. Drugim riječima: Ako AI investicije stanu, američko gospodarstvo moglo bi se naglo urušiti.

OpenAI financije i upozorenje cijeloj industriji

Podaci za prvu polovicu 2025. godine:

  • Prihod: 4,3 mlrd USD

  • Gubitak: 13,5 mlrd USD

  • Godišnja projekcija gubitka: 27 mlrd USD

Za svaki dolar prihoda  troše gotovo 8 dolara. Altman najavljuje 20 mlrd USD godišnjeg prihoda i 1,4 bilijuna USD obveza tijekom 8 godina, bez realnog objašnjenja investitorima. Mnogi analitičari strahuju da se računa na porezne obveznike kao spasioce.

Divergentni putevi: špekulacija (SAD) vs. implementacija (Kina)

Američki model:

  • špekulativne valuacije

  • fokus na potencijal

  • kružni tokovi kapitala

  • nedostatak profitabilnosti

  • regulatorni kaos

Kineski model:

  • fokus na produktivnost

  • industrijska AI

  • planiranje u desetljećima

  • infrastruktura koja osigurava dugoročni rast

  • centralizirana provedba

Huang zaključuje da pobjednik neće biti onaj tko napravi najnapredniji AI model, već onaj tko ga najbrže implementira u realnu ekonomiju.

Strateške implikacije za SAD  i pouke za EU

Ova analiza nema utjecaj samo na SAD i Kinu. EU uključujući Hrvatsku trenutno prolazi kroz vlastitu digitalnu transformaciju, uključujući donošenje AI Act-a, nove EU regulative za umjetnu inteligenciju. Europska unija može učiti iz ove globalne dinamike:

Ključni prioriteti:

  1. Energetska infrastruktura  EU također mora povećati kapacitete

  2. Ujednačena regulativa (AI Act) prednost pred američkom fragmentacijom

  3. Industrijska AI  prilika za jačanje realnog sektora

  4. Smanjenje ovisnosti o američkim i kineskim AI platformama

O Darko Brlečić

Pročitaj i ovo

Tencent pojačava ulaganja u umjetnu inteligenciju

Nedavno  je Tencent objavio svoje financijsko izvješće, što je potaknulo sjećanja na smjelu izjavu Alibabe prije godinu i pol: u sljedeće tri godine uložit će 380 milijardi juana u AI i infrastrukturu oblaka. Ovaj put su to bili Tencentov izvršni direktor Pony Ma i predsjednik Martin Lau koji su prekinuli s prethodno opreznom narativom.