Jedna raketa, čak 18 satelita u orbiti
Kina je ponovno pokazala impresivnu brzinu razvoja svemirske tehnologije i to na način koji zvuči gotovo filmski. Jedna raketa, čak 18 satelita u orbiti u jednom lansiranju.
Prema izvješću kineskog državnog medija CCTV News, raketa nosač Long March 8 uspješno je lansirana u 21:32 s komercijalnog lansirnog centra na otoku Hainan, noseći sedmu seriju satelita za ambicioznu konstelaciju Qianfan. Misija je završena prema planu, a svi sateliti uspješno su raspoređeni u unaprijed određene orbite.
Što je zapravo Qianfan – “kineski Starlink”?
Konstelacija Qianfan, često nazivana i “G60 Starlink”, kineski je projekt satelitskog interneta u niskoj Zemljinoj orbiti (LEO). Cilj? Globalna širokopojasna pokrivenost s fokusom na tržišta povezana s inicijativom Pojas i put te kineske tvrtke koje posluju diljem svijeta. Projekt vodi okrug Songjiang u Šangaju, dok je operativni nositelj tvrtka Shanghai Yuanxin Satellite.
Planovi su ambiciozni: do 2030. godine u orbiti bi se trebalo naći više od 10.000 satelita, čime bi Kina dobila vlastitu globalnu mrežu satelitskog interneta.
Long March 8 je raketa koja ubrzava tempo
Raketa Long March 8, koja je izvela ovu misiju, dio je nove generacije kineskih lansirnih sustava. U kombinaciji s verzijom Long March 8A, čini fleksibilnu platformu sposobnu za lansiranje tereta od 5 do 7 tona u sunčevo sinkronu orbitu.
Ono što ovu misiju čini posebno zanimljivom jest prelazak na “visoku gustoću lansiranja” odnosno češća i učinkovitija lansiranja u kraćem vremenu. Drugim riječima, Kina ne želi samo slati satelite u svemir želi to raditi brzo, često i u velikim količinama.
Tehnološki iskorak za brže i učinkovitije misije
Ova misija donijela je još jedan važan novitet: meteorološki sustav lansirnog centra u Hainanu prvi je put samostalno preuzeo sve prateće zadatke vezane uz vremenske uvjete. Uz to, cijeli proces lansiranja i testiranja dodatno je optimiziran, što znači:
- kraće pripreme prije lansiranja
- veću operativnu učinkovitost
- spremnost za buduće “serijske” misije
To je ključan korak prema modelu gdje lansiranja postaju gotovo rutinska poput avionskih polazaka.
Zašto su LEO sateliti toliko važni?
Sateliti u niskoj Zemljinoj orbiti imaju niz prednosti u odnosu na tradicionalne geostacionarne sustave:
- niža latencija (brži internet)
- manja potrošnja energije
- niži troškovi lansiranja
- globalna pokrivenost, uključujući udaljena područja
Upravo zato projekti poput Qianfana, ali i zapadnih sustava poput Starlinka, postaju ključni za budućnost globalne komunikacije.
Što ovo znači za globalnu utrku u svemiru?
Kineski tempo jasno pokazuje da se svemirska utrka seli u novu fazu onu komercijalnu i infrastrukturnu. Dok su nekada misije bile rijetke i skupe, danas se fokus prebacuje na:
- masovnu proizvodnju satelita
- česta lansiranja
- globalne komunikacijske mreže
Kina ovim projektom jasno daje do znanja da želi biti jedan od ključnih igrača u toj novoj eri. Lansiranje 18 satelita u jednoj misiji nije samo tehnički uspjeh to je signal ubrzanja. Konstelacija Qianfan pokazuje da budućnost interneta neće dolaziti samo kroz optičke kablove u zemlji, već i iz svemira iznad nas.
A ako se ovakav tempo nastavi, nebo više neće biti granica nego infrastruktura.
Autor: Redakcija | : Sat-Multimedia & IT
📚 Najčitaniji članci:
Sat-Multimedia & IT portal Satelitska-IPTV-Multimedija od 2006
