Kina demonstrirala dvosmjernu lasersku vezu s letjelicom u lunarnoj orbiti

Kina je ostvarila značajan napredak u svemirskim komunikacijama ,satelit DRO-A u lunarnoj orbiti
uspješno je uspostavio dvosmjernu optičku lasersku vezu sa Zemljom, prenoseći podatke brzinom od
100 megabita u sekundi. Ova demonstracija otvara vrata za korištenje laserskih veza u budućim misijama
s ljudskom posadom i robotskim istraživanjima Mjeseca.

Povijesni uspjeh DRO-A satelita

Science and Technology Daily izvijestio je 26. kolovoza, pozivajući se na podatke Centra za tehnologiju i inženjering
za korištenje svemira pri Kineskoj akademiji znanosti (CSU),
da je satelit iz mreže udaljenih retrogradnih orbita (DRO – Distant Retrograde Orbits) korišten za
demonstraciju dvosmjerne optičke veze između lunarne orbite i Zemlje.

Satelit DRO-A nalazi se u stabilnoj orbiti između Lagrangeovih točaka L1 i L2 sustava Zemlja–Mjesec,
na udaljenosti većoj od 400.000 kilometara. Usklađivanje s optičkim teleskopima na Zemlji bilo je izuzetno zahtjevno
jer se satelit neprestano kreće po nebu, a pritom je tek sitna točka. Sustavi za poravnanje teleskopa kompenzirali su
atmosferske distorzije, brzinu svjetlosti i predviđeni položaj satelita kako bi se održala veza.

Tehničke značajke laserske veze

Veza je omogućila prijenos podataka prema dolje (downlink) brzinom od 100 Mbps
i prijenos naredbi prema gore (uplink) od 1,25 Mbps. Za detekciju optičkog signala
korišten je ‘ultraosjetljivi’ teleskop s algoritmom ‘složenog prepoznavanja signala’.
Osim optičkog sustava, DRO-A posjeduje i klasični mikrovalni odašiljač koji radi pri 5 Mbps, a korišten je za uspostavu
mreže između Zemlje, Mjeseca i udaljenih orbita već u travnju 2025. godine.

Izjava istraživača: „Informacijska autocesta otvorena”

„Informacijska autocesta između Zemlje i Mjeseca sada je otvorena. U budućnosti ćemo moći dobiti više izvornih i znanstveno vrijednih podataka.”

— Yang Lei (杨雷), istraživač pri CSU

Ova izjava naglašava važnost laserske tehnologije za buduće misije. Očekuje se da će sustav omogućiti prijenos
ogromnih količina podataka s istraživačkih satelita u lunarnoj orbiti, kao i visokokvalitetni video
s površine Mjeseca tijekom planiranih misija taikonauta kasnije u ovom desetljeću.
Sustav bi također mogao biti ključni dio kineske relejne konstelacije Queqiao (鹊桥) koja će osigurati
komunikaciju s udaljenim dijelovima Mjeseca.

Prethodni koraci i budući izgledi

Kineske institucije već su ranije koristile lasere za precizno mjerenje udaljenosti letjelica na Mjesečevoj površini
i u orbiti, koristeći retroreflektirajuća zrcala. U ožujku ove godine, teleskop na Astronomskom opservatoriju
Yunnan Lijiang uspostavio je vezu s geostacionarnom letjelicom na udaljenosti od 40.740 kilometara
pri brzini od 1 Gbps u trajanju od tri sata. Također, konstelacija Three‑Body Computing Constellation
dokazala je mogućnost održavanja laserske veze između satelita čak osam dana bez prekida.

Ovi uspjesi pokazuju da Kina ubrzano razvija svemirsku lasersku komunikaciju koja će u budućnosti
zamijeniti tradicionalne radioveze, omogućujući veće brzine i sigurniji prijenos podataka.