rujan 19, 2019 3:13 pm
Početna / Ostalo / Mala škola / Kako je nastao multiswich…

Kako je nastao multiswich…

Autor: Željko Kostelac

kako je nastao multiswich

Osnove dijeljenja zemaljskih i satelitskih signala

             Kako je nastao multiswich…

Svi mi sretnici koji smo osamdeset i neke godine uhvatili prve satelitske signale sa neba nismo mogli ni pretpostaviti u što će se sve to pretvoriti. Bili smo presretni što smo uz opremu od nekoliko tisuća maraka gledali nekoliko stranih programa. I da nam je netko rekao da će za par godina situacija biti obratna te da ćemo za šaku eura moći gledati nekoliko tisuća programa, vjerojatno bi se i najoptimističniji sat freakovi grohotom nasmijali. Ipak je na sreću bilo tako i mi sad na nebu imamo desetke satelita te nam je uz jeftinu opremu omogućeno praćenje istih u svakoj kući ili stanu.

Kako je padala cijena opreme tako su pročelja stambenih zgrada postajala sve više okićena ne baš lijepim satelitskim tanjurima što je uzrokovalo donošenje zakona gdje i tko može staviti satelitski tanjur. Dok se kablovska tv nije proširila, jedina opcija je bila na krov svake zgrade staviti jedan satelitski tanjur koji je signalom opskrbljivao svaki stan. To već u početku kod analognog emitiranja nije bilo tako jednostavno jer su zbog boljeg iskorištenja frekventnog opsega satelita korištene dvije prijemne polarizacije. One su omogućavale veće približavanje frekvencija programa tj. veći broj kanala u određenom opsegu. Ta će odluka postati ograničavajući faktor kod distribucije signala jer se signal sa LNB pretvarača nije mogao jednostavno podijeliti kao kod klasičnih zemaljskih antena. Iz tog su razloga nastali switch-evi koji su kako im samo ime govori u stvari preklopni razdjelnici signala. U tu su se svrhu pojavili i LNB pretvarači sa dva izlaza kod kojih je svaki imao odvojen izlaz za jednu polarizaciju. Te dvije linije signala pasivno su podijeljene svaka na npr. 4 izlaza. Prebacivanjem kanala na satelitskom prijemniku slali smo napon od 13 ili 17 Volti što je za posljedicu imalo prebacivanje relejnog prekidača između te dvije linije.

U većim sustavima VF signal dodatno se pojačavao zbog gubitaka, a isto tako bolji switch-evi su imali dodatno napajanje LNB pretvarača čime se eliminirao pad napona kod dugačkih antenskih kablova. Napon koji je slao prijemnik koristio se samo kao okidač releja pa je cijeli sustav radio puno stabilnije. Već u doba analogije pojavili su se zahtjevi za distribuciju signala dva satelita pa se u tu svrhu morala ubaciti dodatna komanda. Sustav je ostao isti, ali se broj ulaza povećao sa 2 na 4 (Hor1 i Vert1 + Hor2 i Vert2). Dodatna komanda za prebacivanje preklopnika između 2 satelita bio je signal na frekvenciji 22 kHz. On je već prije bio standardiziran od proizvođača sat opreme u tu svrhu. Dakle, kada korisnik prebacuje programe na satelitskom prijemniku, switch detektira naponske i frekventne komande i prebacuje signale između ta 4 ulaza i sve to kroz klasični antenski kabel.

U analogno doba ovo je bio maksimum sa standardnom opremom, sustav se mogao povećati samo sklopkama 0/12 Volti koju nisu podržavali svi prijemnici, a k tome je takva sklopka zahtijevala dodatni vodič pored antenskog kabela. Zapravo, pojavila se još jedna ideja o dodatnoj frekventnoj komandi na 60 Hz koja se nije uspjela proširiti jer jedna komanda ne bi bila dovoljna. Jedan od razloga za to je drastično povećanje zahtjeva za emitiranje preko satelita. Prvi korak je bio proširenje opsega za 250 MHz čime je kapacitet povećan za četvrtinu. Sateliti su tada imali 1 GHz na raspolaganju, ali i to je bilo malo za galopirajuće povećanje broja kanala koji su se najavljivali. Uslijedilo je dodatno proširenje opsega, sateliti su sada koristili frekvencije od 9.75 do 11.75 GHz. Pojavili su se novi LNB pretvarači koji su hvatali i tzv. analogni i digitalni opseg. Frekventni signal od 22 KHz sada je postao komanda za prebacivanje između ta dva dijela, a za daljnje prebacivanje osmišljen je novi standard, DISEqC o kojem ste detaljno mogli čitati u prošlim brojevima.

Slika5-12Ukratko, to je digitalizirani signal 22 KHz koji je omogućio veliki broj dodatnih komandi u svrhu preklapanja ili motorizacije sustava. Sa ovako velikim promjenama došlo je do nekompatibilnosti stare i nove opreme, pa je u slučaju potrebe proširenja, stara oprema završavala u kanti za smeće. Tako je i gore opisani switch postao neupotrebljiv, a novi su se počeli raditi na drugačijem, ali sličnom principu. Budući je frekventni opseg povećan i podijeljen na 4 dijela ( Hor. Low, Vert. Low, Hor. High i Vert. High) sada na ulazu u switch moramo imati 4 ulaza za svaki satelit. Promjena napona je i dalje odgovorna za prebacivanje među polarizacijama, signal 22 KHz za promjenu opsega i Diseqc komanda za prebacivanje među satelitima. Zbog svoje kompleksnosti te su naprave dobile naziv multiswitch jer praktički nemaju ograničenja što se tiče broja ulaznih i izlaznih priključaka. Standardni multiswitch pokriva 2 satelita i 4 do 16 korisnika, ali postoje i druge brojne varijacije. Šifriranje koje se udomaćilo kod proizvođača je broj ulaznih kroz broj izlaznih priključaka, pa ako kažemo da imamo multiswitch 8/4, radi se o modelu koji je predviđen za prijem 2 satelita, 8 ulaza i ima 4 izlaza. Ako pak imamo multiswitch 9/4 tada se radi o modelu koji pored satelitskog signala služi i za distribuciju zemaljskih televizijskih i radio signala. Na dodatni ulaz dovodimo signal iz klasičnog antenskog sustava, on se u multiswitch-u pojačava i dijeli na svaki izlaz gdje montiramo utičnicu tv-radio-satelit koja razdvaja signal za svaki od tri navedena aparata.

Slika4-32 kaskadnoProizvođači multiswitch-eva smislili su još jedan interesantan način povezivanja…Prilično je nezgodna situacija kada kupite ne baš jeftin multiswitch 9/4 i nakon nekog vremena pokaže se potreba za dogradnjom još nekoliko prijemnika. Trebali bi kupiti novi 9/8, a stari baciti u smeće. Ako ste predvidjeli takvu mogućnost i kupili kaskadnu verziju multiswitch-a, naknadno se takav sustav može neograničeno proširiti uz dokupljivanje dodatne opreme, a da prethodno postavljenu koristimo i dalje.

Ako su vaše potrebe manje i želite recimo jedan satelit u nekoliko prostorija, proizvođači sat opreme uspjeli su ugurati kompletan multiswitch u minijaturno kućište LNB pretvarača sa kojega kablove vodite direktno do 4 satelitska prijemnika. Kud ide ta tehnika!

Vezano za ovu temu moram spomenuti jedinstven slučaj, građani Njemačke uopće ne trebaju multiswitch-eve! Naravno, to se odnosi samo na one koji preferiraju isključivo njemački jezik. Oduvijek su Nijemci poznati po svojoj genijalnosti, a netko drugi je rekao da su sve genijalne stvari jednostavne. Svi Njemački i Austrijski digitalni kanali smješteni su u gornji opseg LNB-a i to samo na jednu polarizaciju, što korisniku omogućava da signal sa običnog LNB-a pasivno podjeli na više prijemnika i da svi imaju sliku više od 150 njemačkih kanala bez ikakve dodatne opreme. Pretpostavljam da me ovo još više fascinira iz razloga što živim u državi koja je poznata po birokraciji i nelogičnostima. O razlici u brizi za svoje građane ne smijem niti stavljati usporedbu. Podsjetit ću vas da njemački državljani i dalje mogu gledati 30 televizijskih kanala u cijeloj Evropi preko prastarih, 20 godina starih prijemnika sve do prestanka analognog emitiranja i da to emitiranje košta jako puno. Sve ostale države su svoje građane prestankom analognog emitiranja prisilile na kupovinu nove skupe opreme.

Multiswich dva satelita na vise mjesta
Multiswich dva satelita na vise mjesta
Osam satelita za sest korisnika
Osam satelita za sest korisnika

Hm, vrijeme je da prekinem ovaj članak! Počeo sam sa naslovom kako je nastao multiswitch, a završio sa kako je nestao multischalter!

 

 

 

 

Komentari

comments

O Andrija Jovićević

Glavni i odgovorni za ovaj sajt. Radi s puno ljubavlji i entuzijazma

Pročitaj i ovo

Izbjegnite neuspjeh instalacija uz odgovarajuću obuku

Pripremio: Andrija Jovićević TV i davatelji internet usluga uvijek traže načine kako poboljšati korisničko iskustvo …