Humanoidni roboti Azija: Tko drži opskrbni lanac?

Uvod: Prava bitka ne vodi se u softveru, nego u željezu

Dok se pažnja javnosti fokusira na softver i umjetnu inteligenciju koja pokreće humanoidne robote, prava bitka za dominaciju u industriji odvija se dublje  u lancu opskrbe fizičkim komponentama. Tko zapravo proizvodi zglobove, reduktore i senzore bez kojih nijedan robot ne može hodati ni hvatati predmete?

Ova analiza rastavlja robota na četiri ključna sloja i otkriva zašto bi upravo „dosadni” mehanički dijelovi, a ne čipovi, mogli biti najvažnija investicijska prilika u azijskoj robotici.

Onako usput: je li tko od vas dragi čitatelji imao u ruci knjige Isaaca Asimova?

Anatomija robota: 4 ključna sloja

• Mozak: Čipovi i modeli (Nvidia dominira, TSMC proizvodi).
• Sustav kretanja: Motori, reduktori, kuglični vijci, linearne vodilice, ležajevi  najteži, najskuplji i najkonzervativniji sloj.
• Osjetila: Kamere, enkoderi, senzori sile i okretnog momenta (ključni za preciznost).
• Struktura: Okvir, kućišta, baterije, hlađenje.

Ključna komponenta: reduktori

Zglob se mora kretati sporo i snažno  reduktor pretvara brzu, slabu rotaciju motora u sporu, jaku. Postoje dvije dominantne arhitekture:

• Harmonijski pogoni  za male i srednje zglobove.
• Cikloidni (RV) reduktori  za velike zglobove.

Zanimljivost: samo tri tvrtke opskrbljuju 90 % posebnih kugličnih vijaka za precizno pozicioniranje u robotici.

Tko posjeduje što? Tri ključna igrača + četvrti čvor

1. Japan / vlasnik tijela (zglobovi i reduktori)

• Dvije japanske tvrtke kontroliraju većinu globalnog tržišta robotskih zglobova.
• Na premium humanoidima: 30–50 % ukupnih troškova sustava kretanja dolazi od jednog dobavljača.
• Kvaliteta: Kina ocjenjuje Japan kao „A”, sebe i Europu kao „B”, SAD kao „C”.
• Strategija: Japan ne pokušava pobijediti u humanoidima , gradi tvornice kao nacionalnu infrastrukturu (npr. 140 MW AI tvornica s 13.750 Vera CPU-a i 27.500 Rubin GPU-a).
• Slabost: nedostatak brzine i skale; Kina se penje s državnim financiranjem.

2. Kina / vlasnik razmjera i cjenovnog rata

• 2 milijuna operativnih robota (54 % globalnih instalacija).
• Najveća proizvodnja humanoida: 12.800 jedinica u 2025. (90 % globalnog tržišta).
• Strategija: stvaranje potražnje → kineske tvrtke jedine mogu je zadovoljiti.
• 15. petogodišnji plan: „Utjelovljena AI” jedna je od 6 prioritetnih industrija.
• Ciljevi: 70 % prodora AI do 2027., 90 % do 2030.
• Subvencije: 1 bilijun juana (120 milijardi eura) za AI i robotiku.
• Slabosti: softver (Nvidia dominira), komponente visokog kraja (vijci, reduktori, senzori), preciznost (ABB i FANUC još uvijek bolji).

Kineski cjenovni rat

• Unitree G1: ~11.650 €
• Tesla Optimus: ~25.800 €
• Boston Dynamics Atlas: ~120.000 €

Cilj: uništiti troškove zglobova kako bi humanoidi postali masovno dostupni.

3. Južna Koreja / vlasnik percepcije i testnog kreveta

• Gustoća robotike: 1.012 robota na 10.000 zaposlenika (svjetski prosjek: 126–132).
• Povratna petlja: 170+ tvornica s AI → prosječno povećanje produktivnosti 30,1 %, smanjenje nedostataka 15,5 %.
• Strategija: „Fizička AI strategija” (srpanj 2026.) modeli fizičkih AI temelja, svjetski modeli, niska latencija.
• Digitalizacija iskustva majstora  pretvaranje tacitnog znanja u podatke za obuku.
• Slabosti: aktuatori, robotske ruke, senzori (Kina vodi u lancu vrijednosti); mali volumen (295.000 kineskih vs. 30.600 korejskih instalacija 2024.).

Investicijski signal: HD Hyundai Robotics uložio je 13 milijardi vona u korejskog programera snage i taktilnih senzora  ključna praznina u Koreji.

4. Tajvan / četvrti čvor (neutralna korisnost)

• Uloga: opskrbljuje sve , TSMC proizvodi čipove za Nvidiju (SAD), kineske čipove i japanske mikrokontrolere.
• Ekosustav: Foxconn, Quanta, Wistron (svjetski lideri u proizvodnji elektronike), Hiwin (kuglični vijci, linearne vodilice).
• Strategija: nacionalni program za AI robotiku (10 milijardi tajvanskih dolara u 4 godine); Nacionalni centar za AI robotiku (20 milijardi tajvanskih dolara do 2029.).
• Rizik/prilika: neutralna korisnost; „zlatni, ali sužavajući rok” (3–5 godina za postavljanje nekineskih opskrbnih lanaca).
• Slabost: nedostatak iskustva (noviji igrač, neiskorištena sposobnost integracije sustava).

Zaključak dijela 3: Tko kontrolira koji sloj

Ključna spoznaja

Azija ne dominira samo proizvodnjom , kontrolira cjelokupni opskrbni lanac fizičke AI.

Posebna napomena: svi podaci su lako provjerivi.