Europa želi digitalni suverenitet, ali ovisi o Starlinku. Koliko je to rizično?

Prednosti i izazovi Starlinka

Starlink je mreža tisuća satelita u niskoj orbiti koja omogućuje brzi internet gotovo bilo gdje na planetu. Za ruralna područja, krizne situacije i vojne aplikacije, Starlink je praktično rješenje koje trenutno nema konkurenciju. Do kraja 2025., SpaceX je lansirao više od 10 000 Starlink satelita, od kojih je oko 8 500–8 600 aktivnih.

Problem je u vlasništvu i kontroli: mreža je u rukama privatne američke kompanije SpaceX. U situacijama političke napetosti ili regulatornih promjena, europske institucije i javne službe nemaju direktnu kontrolu nad infrastrukturom od koje ovise. To stvara politički i sigurnosni rizik, posebno za obranu, hitne službe i strateške komunikacije.

U Hrvatskoj Starlink koristi više od 3 700 korisnika, dok ga A1 Hrvatska nudi od ožujka 2025., čime se omogućuje pristup internetu i u izoliranim područjima. Što nije pravi broj korisnika jer jer svatko može preko interneta direktno naručiti start paket i spojiti se sam.

IRIS² europski odgovor koji kasni

IRIS² je strateški projekt EU-a namijenjen smanjenju ovisnosti o vanjskim satelitskim mrežama i jačanju digitalnog suvereniteta. Planira se lansiranje oko 290 satelita, a EU je uložila oko 11 milijardi eura za razvoj i implementaciju.

Projekt će pružiti sigurnu komunikaciju za državne institucije i komercijalne korisnike, ali njegova punopravna operativnost očekuje se tek oko 2030. Dok Europa razvija vlastitu mrežu, Starlink ostaje praktična, brza i već operativna alternativa, što jasno pokazuje kontrast između brzine privatnog sektora i sporosti javnih inicijativa.

Geopolitički i sigurnosni izazovi

Ovisnost o Starlinku nije samo tehnički problem. Ima i strateške, političke i sigurnosne implikacije. Europske zemlje već raspravljaju o ograničenjima korištenja Starlinka u javnim sustavima, postavljajući pitanja:

• Tko kontrolira podatke i mrežnu infrastrukturu?
• Kolika je sigurnost komunikacija u kriznim situacijama?
• Koliko ovisnost o američkom operatoru utječe na europsku autonomiju?

Analitičari upozoravaju da dugoročna strategija digitalnog suvereniteta mora kombinirati kratkoročno korištenje Starlinka s ubrzanim razvojem IRIS², kako bi Europa u budućnosti mogla preuzeti kontrolu nad vlastitom satelitskom infrastrukturom.

Zaključak

Starlink nije neprijatelj Europe; omogućuje pristup internetu tamo gdje ga inače nema. No njegova upotreba ističe stvarne slabosti europskog digitalnog suvereniteta. Ključno pitanje nije hoće li Europa koristiti Starlink, nego koliko dugo će ta ovisnost trajati dok domaća infrastruktura ne bude spremna za preuzimanje kontrole. U međuvremenu, IRIS² ostaje dugoročna i strateška nada Europe, ali do tada kontinent mora balansirati između praktične upotrebe i sigurnosnih izazova.