Sat-Multimedia & IT portal Satelitska-IPTV-Multimedija od 2006
SVEMIR
28. rujna 2026.
EU traži nove lansirne lokacije izvan svojih granica | Izvor: ESA
62 lansiranja godišnje i lansirne rampe izvan Europe
Europska unija planira šesterostruko povećati broj lansiranja satelita do 2034. godine, zbog čega razmatra korištenje lansirnih lokacija u Norveškoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Kanadi i Portugalu. Trenutni kapacitet Ariane 6 od svega 10 lansiranja godišnje glavni je kamen spoticanja.
Europska unija suočava se s ambicioznim, ali neophodnim ciljem: povećati broj orbitalnih lansiranja sa sadašnjih 8-10 na 62 godišnje do 2034. godine. Povjerenik EU-a za obranu i svemir, Andrius Kubilius, izjavio je za Financial Times da će, kako bi se ovaj cilj ostvario, Europa morati potražiti lansirne kapacitete i izvan svojih granica.
U fokusu su Norveška (Andøya), Škotska (Ujedinjeno Kraljevstvo), Kanada, a Portugal razmatra Azore kao potencijalnu lokaciju. Ova odluka odražava rastuću svijest o tome da trenutna infrastruktura, prvenstveno u Francuskoj Gvajani, jednostavno nije dovoljna za potrebe Europe.
🚀 Zašto Europa zaostaje u lansiranjima?
Trenutni europski kapaciteti lansiranja temelje se na raketi Ariane 6, koja može izvesti oko 10 lansiranja godišnje s glavnog europskog svemirskog luka u Francuskoj Gvajani. U usporedbi s tim, SpaceX je prošle godine izveo 170 lansiranja. Ovaj jaz postao je još očitiji nakon prekida suradnje s Rusijom na raketama Sojuz 2022. godine, što je Europi oduzelo dodatne kapacitete. Povećanje na 14 lansiranja Ariane 6 samo je prvi korak, ali daleko od potrebnih 62.
Što stoji iza brojke od 62 lansiranja?
Cilj od 62 lansiranja godišnje nije proizvoljan. On proizlazi iz planiranog širenja europske satelitske flote u sljedećih osam godina:
- Vladini sateliti: rast s ~70 na ~630
- Obrambeni sateliti: rast s ~20 na ~300
- Komercijalni sateliti: udvostručenje na ~2.000
Ove brojke podupiru ključni europski programi: Galileo (navigacija), Copernicus (promatranje Zemlje), IRIS² (sigurna satelitska komunikacija) i nova vladina služba za promatranje Zemlje. IRIS², europski odgovor na Starlink, trebao bi se sastojati od preko 350 satelita, a prva lansiranja planirana su za 2029. godinu.
Potencijalne lokacije za lansiranje
Prema riječima povjerenika Kubiliusa, u razmatranju su sljedeće lokacije:
| Lokacija | Status |
|---|---|
| Andøya, Norveška | Aktivna svemirska luka |
| Škotska, Ujedinjeno Kraljevstvo | U razvoju |
| Kanada | Potencijalni partner |
| Azori, Portugal | Procjena izvedivosti |
Kubilius je najavio i “turneju po lansirnim lokacijama” kako bi se osobno uvjerio u mogućnosti ovih prostora.
Ariane 6: Sporo povećanje kapaciteta
Iako se planira povećanje kapaciteta Ariane 6 s 10 na 14 lansiranja, to je daleko od potrebnih 62. Proizvođač ArianeGroup najavio je da će 2026. godine udvostručiti broj lansiranja na 7-8, s planovima za dostizanje 10 lansiranja godišnje do 2027..
Tvrtka također radi na jačoj verziji Ariane 64 s četiri bočna pojačivača, koja može nositi terete do 20 tona.
Europska unija nalazi se na strateškoj prekretnici. Planovi za šesterostruko povećanje satelitskih kapaciteta do 2034. godine zahtijevaju lansirne kapacitete koje Europa trenutno ne posjeduje. Oslanjanje na lansirne lokacije u Norveškoj, Škotskoj, Kanadi i Portugalu postaje nužnost, a ne izbor.
IRIS² i drugi programi ne mogu čekati. Dok SpaceX nastavlja dominirati orbitom, Europa ubrzano traži načine da osigura vlastiti, suvereni pristup svemiru. Hoće li joj to uspjeti u zacrtanom roku, pokazat će sljedeće desetljeće.
Izvori: Financial Times , CCTV
Autor: Redakcija | : Sat-Multimedia & IT
📚 Najčitaniji članci:
