Analiza vjerodostojnosti: Podatkovni centri više nisu tako žedni?
KATEDRA ZA TEHNOLOGIJU , PODATKOVNI CENTRI, MEDIJSKA PISMENOST
Analiza članka: “Podatkovni centri više nisu tako žedni, tvrde tehnološki giganti” (HRT Magazin, 8.9.2026.)
1. Vjerodostojnost izvora
Članak je agencijska vijest: potpis “M.R./HRT/Hina”, a sam tekst potvrđuje da je originalna analiza agencije AFP (“Microsoft, AWS i Meta rekli su za AFP…”). Identičan tekst objavljen je istog dana i na Indexu. AFP je među najrenomiranijim svjetskim agencijama, a članak citira imenovane, provjerljive stručnjake:
- Shaolei Ren, profesor UC Riverside[reference:0]
- Minh K. Le, Rystad Energy[reference:1]
- Andy Masley
- Josh Parker, Nvidia
- Uptime Institute
Ocjena: Visoko vjerodostojan izvor
2. Provjera ključnih činjenica
| Tvrdnja u članku | Provjera |
|---|---|
| 222 milijarde litara vode potrošeno 2025. | Točno , originalno objavljeno od strane Rystad Energyja 27.8.2026. |
| Gotovo utrostručenje na 644 milijarde do 2030. | Točno, ali s važnom nijansom: to je Rystadov “risky central case” bez mjera učinkovitosti |
| Microsoft +25%, AWS +37% učinkovitosti vode (2022.–2025.) | Microsoft potvrđuje 25% smanjenja intenziteta potrošnje |
| Ukupna potrošnja giganta ipak raste | Potvrđeno , Google je prijavio 10,9 milijardi galona u 2025., skok od 34% |
| “Skrivena” (indirektna) potrošnja ~dvostruko veća u SAD-u | Potvrđeno od Rystada |
3. Hype i senzacionalizam
Ocjena: Nisko, gotovo nikakvo
Ovo je zapravo primjer dobre, kritičke tehnološke novinarstva, a ne hypea:
- Članak ne prenosi tvrdnje kompanija kao činjenice: eksplicitno piše da se radi o “tvrdnji koju industrija, izložena sve većem pritisku, tek treba dokazati u praksi”.
- Uvodi ključnu kompromisnu nijansu: manja potrošnja vode obično znači veću potrošnju energije (suha hlađenja zahtijevaju dodatnu struju).
- Otkriva motivaciju: prema profesoru Renu, poticaj za uštedu vode nije financijski, nego imidž u vrijeme rastućeg otpora javnosti.
- Navodi slabu kontrolu: nepostojanje standardiziranog ESG izvještavanja i najnižu MSCI ocjenu za Muskov SpaceX/xAI.
Napomena: Samo naslov (“više nisu tako žedni”) donekle naginje narativu kompanija, ali je tekst ispod njega uravnotežen , radi se o manjem neskladu, ne o senzacionalizmu.
4. Kontekst koji nedostaje (mane)
- Rystadovi umjereni scenariji (543/388 mlrd L do 2030.) izostavljeni , čitatelju može ostati dojam da je 644 mlrd jedini ishod, iako je to najgori slučaj.
- Nije spomenuto da su tvrdnje poput Nadelline (“novi centri troše koliko i restoran”) primjenjive samo na nove objekte s Fairwater tipom hlađenja, dok stara flota i dalje troši stotine milijuna galona godišnje.
- “Water positive do 2030.” ciljevi (svi veliki igrači) navedeni samo implicitno, a kritičari upozoravaju da je računica “nadoknade” vode metodološki sporna.
5. Ukupna ocjena
| Kriterij | Ocjena |
|---|---|
| Istinitost činjenica | Visoka – sve ključne brojke potvrđene izvorno |
| Vjerodostojnost izvora | Visoka (AFP/Hina, imenovani stručnjaci) |
| Hype | Nisko , tvrdnje kompanija eksplicitno označene kao nedokazane |
| Senzacionalizam | Zanemariv , naslov blago optimističniji od teksta |
| Kontekst | Dobar, uz dva manja izostavljanja (scenariji, “water positive” kritika) |
Zaključak
Članak je vjerodostojan i izrazito uravnotežen , zapravo više kritički prema tvrdnjama tehnoloških divova nego što naslov sugerira. Jedina stvarna mana je izostavljanje Rystadovih umjerenih scenarija, što tekst čini nešto tamnijim nego što je cjelokupna slika. Moguće ga je dijeliti kao pouzdan izvor.
Autorski komentar
Darko Brlečić / Sat-Multimedia & IT
Iako je HRT javni servis, njegova uređivačka politika često je bila predmet kritika zbog senzacionalizma i političke obojenosti, osobito u izvještavanju o društveno-tehnološkim temama.
Upravo zato je svaku analizu , pa i onu s državnog medija potrebno podvrgnuti kritičkoj provjeri.
Ovaj članak je rijedak primjer odgovornog novinarstva koje ne podleže nekritičkom prenošenju PR narativa tehnoloških divova, već uključuje i neugodne aspekte od rastućeg otpora javnosti do kompromisa između potrošnje vode i energije.
Upravo takav pristup, uz provjeru činjenica i uvid u primarne izvore (Rystad Energy, UC Riverside, AFP), čini ovu analizu vrijednim doprinosom medijskoj pismenosti u Hrvatskoj.
Možda će Vas zanimati:
- Nuklearna energija i AI – scenariji, performanse, tehnički izazovi
- Nuklearna energija i AI – razdvajanje mita od stvarnosti
- Lidl i Kaufland – analiza podatkovnog centra od 240 MW
- Usporedna analiza troškova hlađenja podatkovnih centara
Autor: Darko Brlečić / Sat-Multimedia & IT
Sat-Multimedia & IT portal Satelitska-IPTV-Multimedija od 2006
