Savjeti Mala škola

RSS

Budućnost zemaljskog emitiranja TV i radio programa

28.11.2011 0 komentara HRT HD, DVB-T2

EBU

Budućnost zemaljskog emitiranja TV i radio programa


Tehnički odbor EBU je nedavno objavio tehničko izvješće (TR013) koji obrađuje ulogu distribucije zemaljskog emitiranja TV i radio programa. Ovo izvješće je za EBU članove publicirano kao EBU BPN 100. Tehnički odbor EBU je u listopadu ove godine odlučio da se to izvješće može objaviti i za javnost i ono se nalazi pod oznakom TR 013.

EBU (European Broadcasting Union) je najveća udruga nacionalnih televizija na svijetu, osnovana 1950. godine. EBU ima 74 aktivna člana iz 56 zemalja Europe i 36 pridruženih članova. EBU promovira suradnju između nakladnika i olakšava im razmjenu audiovizualnih sadržaja. Djelovanje EBU organizacije osigurava presudnu ulogu javnih TV servisa - nakladnika i svi članovi te organizacije poštuju njegove odluke.
TV  TV
U mnogim zemljama je zemaljsko emitiranje primaran način pružanja usluga emitiranja. Za članice EBU-a zemaljsko emitiranje ima važnu ulogu u ispunjavanju njihovih obveza i uloge javnog servisa.

Platforme zemaljskog emitiranja kombiniraju mnogo značajki, kao što su:
- gotovo potpuna pokrivenost signalom,
- sposobnost da omogućuju fiksni, prijenosni i mobilni prijam,
- sposobnost da učinkovito emitiraju regionalne i lokalne TV sadržaje,
- veliku bazu pretplatnika,
- usluge nekodiranog signala - free-to-air usluge,
- fleksibilnost,
- tehničku i troškovnu učinkovitost,
- podršku televizijskim kućama, mrežnim operatorima, nacionalnim regulatorima i industriji,
- uspjeh na tržištu i prihvaćanje od strane javnosti te veliki potencijal za daljnji razvoj.

Ovu moćnu kombinaciju značajki bit će teško ponoviti bilo kojom drugom alternativnom tehnologijom. Nove tehnologije (npr. IPTV, fiksni ili širokopojasni bežični pristup) će nadopuniti zemaljsko emitiranje, ali ih se ne doživljava kao izvedive alternative za masovnu raspodjelu gledateljima na velikom području. Konkretno, ove nove tehnologije možda neće biti dostupne u rijetko naseljenim područjima.

Stoga se očekuje da će zemaljsko emitiranje za radio i TV usluge biti i dalje vrlo važno, barem za narednih 5 do 10 godina, a možda i mnogo duže. No, uloga zemaljskog emitiranja će se mijenjati uz rastuće potrebe TV nakladnika i gledatelja.


Usluge medijskih servisa
Tradicionalne linearne usluge emitiranja će se nastaviti razvijati sa sve većom potražnjom izbora programa i kvalitete emitiranja. Broj zemaljskih TV programa stalno raste, a isto vrijedi i za vrijeme gledanja tih programa. Povećava se količina sadržaja u HDTV kvaliteti, a u budućnosti se može očekivati 3DTV, a možda i Ultra-HDTV. Isto tako, sve je veća potražnja za većim brojem radijskih programa i poboljšanjem radio usluga. Jedan od najvažnijih razvoja, u posljednjih nekoliko godina, je značajan rast nelinearnih medijskih usluga.

Osobito je popularno odgođeno gledanje i slušanje linearnih programa i programa na zahtjev. Osim toga, unutar primarne audiovizualne ponude se nudi poseban info servis. To često uključuje nove usluge u kojem se razvijaju novi programski oblici koji se bave gledateljima i promocijom samih televizijskih kuća. Očekuje se da će potražnja za nelinearnim uslugama, od kojih se neke znatno razlikuje od tradicionalnog emitiranja, u budućnosti nastaviti svoj rast.

Također se mijenja i kontekst u kojem korisnik pristupa korištenju medijskih usluga. Osim tradicionalnog zajedničkog okruženja, stvaraju se posebna okruženja u kojima se medijskim uslugama pristupa putem dodatnih uređaja (npr. osobno ili tablet računalo ili mobilni telefon), a koji se mogu koristi neovisno od /ili u vezi s glavnim televizorom (ekranom) u prostoru. Oba ekrana mogu biti stacionarna, prijenosna ili u cjelosti mogu biti mobilna.


Mogućnosti distribucije
Temeljno pitanje nakladnika i operatora je kako isporučiti cijeli niz svojih usluga, bilo lineranih ili nelinearnih na zajedničko korisničko okruženje ili unutar područja osobnog okruženja. Prijenosne mreže su nesporne u pružanju linearne radio i TV usluge s obzirom na njihovu sposobnost da služe velikom broju gledatelja s visokom kvalitetom usluge QoS** (Quality od Service). To je posebno važno za zajedničko korisničko okruženje, ali i za osobno korisničko okruženje, pod uvjetom da su svi korisnički uređaji opremljeni prijamnikom za tu uslugu.

U području informacijskih tehnologija, u dijelu koji se bavi telekomunikacijskim mrežama, pojam Quality of Service (QoS - kvaliteta usluge) se odnosi na mehanizam za kontrolu rezervacije mrežnih resursa (npr., propusnosti mreže). Quality of Service predstavlja mogućnost dodjeljivanja različitih prioriteta različitim aplikacijama, korisnicima i tokovima podataka ili osiguranja određenog nivoa usluge za neki tijek podataka,a pri tome ostali protoci podataka trpe propuste, to jest pruža im se smanjena propusnost. Pod kvalitetom usluge (QoS) još podrazumijevamo sposobnost mreže u pružanju kvalitetnijih servisa u mrežnom prometu koristeći razne tehnologije.

ristup nelinearnim uslugama obično zahtijeva „povratni" kanal i određeni stupanj interaktivnosti. Pravi nelinearni servisi su uvedeni u širokopojasnim mrežama kako bi se mogli koristiti na osobnim računalima, tablet računalima i mobilnim telefonima. Ove usluge su vrlo popularne i jedan su od glavnih pokretača porasta uporabe širokopojasnog pristupa i to općenito na tržištu potrošačkih uređaja. Problem za televizijske nakladnike je taj da ti uređaji obično ne dolaze s prijamnikom (modulom) za prijam TV programa. U isto vrijeme, sve veći broj TV i radio prijamnika se može povezati na internet. U svakom slučaju, distribucija radio i TV usluga putem širokopojasnih mreža (žičanih ili bežičnih) postaje sve važnija.

Televizijsko emitiranje i širokopojasne tehnologije se u primjeni mogu nadopunjavati na način da se objedine prednosti obje platforme kako bi korisnici mogli koristiti cijeli niz usluga: linearne, nelinearne, interaktivne, personalizirane i usluge na zahtjev (on-demand). Trenutna HBB rješenja (Hybrid Broadcast Broadband) kombiniraju emitiranje i širokopojasni pristup u TV prijamnicima. Nažalost, mnoštvo različitih postojećih standarda je potencijalna
prepreka za budući daljnji (brži) razvoj. Nadalje, kako usluga širokopojasnog pristupa općenito nije pod kontrolom TV nakladnika, postoji rizik da kvaliteta usluge neće biti ista u cijelom tom lancu. Osim toga, emitirani signal bi mogao biti izmijenjen kada se na zaslonu (ekranu) „pomiješa" sa sadržajem iz drugog izvora.

Hibridne distribucijske mreže koje će se razvijati u budućnosti ,kombinirat će u istoj mreži oba načina emitiranja s funcionalnošću širokopojasnog pristupa i to može predstavljati dugoročno rješenje za operatore i nakladnike.
Zemaljske digitalne platforme se moraju razvijati u tom smjeru i zajednički surađivati s mobilnim širokopojasnim tehnologijama. Potrebna daljnja istraživanja u tom području trebaju rješavati brojna tehnička, regulatorna i komercijalna pitanja.


Prijamnici
Samostojeći TV prijamnici će u doglednoj budućnosti trebati i dalje biti dostupni kako bi se osigurala univerzalna dostupnost linearnog emitiranja. Multi-standardni radio prijamnici će posebice omogućiti nesmetani prijelaz na prijam digitalnog zemaljskog radijskog programa. Za pristup nelinearnim uslugama, prijamnici moraju biti „sposobni" za spajanje na širokopojasne mreže. To važi za sve slučajeve prijamnika bilo za radio ili televiziju. Uređaji, koji su prvenstveno namijenjeni za širokopojasni pristup, trebali bi biti dodatno opremljeni prijamnikom za prijam zemaljskih programa bilo radijskih ili televizijskih.

U nekim slučajevima nelinearnih servisa usluga se može realizirati korištenjem prijamnika koji su opremljeni odgovarajućom opremom za pohranu (memoriju) i koji imaju tehnologiju koja omogućuju stvaranje osobnih arhiva. Sadržaj može biti pohranjen za vrijeme linearnog prijenosa i naknadno se može koristiti u nelinearnom obliku. Ovisno o mogućnostima takvih uređaja, oni mogu biti prikladni za kombinaciju linearnog prijama te za prijam programa na zahtjev.


Preporuke
Sadašnje analize pokazuju da su platforme za zemaljsko emitiranje od vitalne važnosti za članice EBU-a. Stoga je presudno da platforme za zemaljsko emitiranje, dugoročno gledano, mogu biti sposobne isporučivati napredne linearne usluge, ispunjavajući pri tome sve veće zahtjeve za povećanjem kvalitete usluge i izbor usluga, uključujući i usluge ne-linarnog emitiranja te potporu uloge javnog servisa članica EBU-a.

Pregled preporuka
1. Usvojiti proaktivni stav u promicanju interesa TV i radio javnih servisa na nacionalnim i međunarodnim (EU, CEPT i ITU) razinama i to na svim relevantnim područjima, npr. tehničkim, regulatornim i komercijalnim.
2. Pokrenuti razgovore s nacionalnim regulatorima i komercijalnim nakladnicima o nacionalnoj strategiji prelaska na emitiranje digitalnog (zemaljskog) radija.
3. Suradnja sa prizvođačima uređaja na razvijanju multi-standardnog radio prijamnika što bi uveliko olakšalo prijelaz na digitalno emitiranje radio programa.
4. Razmisliti o uvođenju i postepenom prijelazu na DVB-T2, kako bi se nakladnici mogli nositi sa sve većim zahtjevima za dodatnim kapacitetom i kvalitetom usluge iako su svi svjesni da će u mnogim zemljama DVB-T i DVB-T2 sustav morati zajednički funkcionirati još dugi niz godina.
5. Kratkoročna i dugoročna procjena korištenja frekvencijskog spektra za daljni razvoj usluga javnih TV i radio servisa.
6. Projektiranje digitalnih radio mreža za prijenosni i mobilni prijam, a gdje god je to tehnički izvedivo, i za tzv. „indoor" prijam.
7. Razmotriti korištenje sustava T2-mobil (dio DVB-T2 sustava za mobilni prijam) za distribuciju televizijskog programa na mobilne i prijenosne uređaje (terminale).
8. Poticati proizvodnju televizijskog prijamničkog dijela u raznim tipovima mobilnih osobnih uređaja.
9. Istražiti alternativna rješenja u područjima gdje je tzv. „indoor" pokrivanje neadekvatno ili ga nema (to važi za zemlje koje su tu opciju prihvatile kod usvajanja Strategije prelaska na DTT)
10. Razviti koncept (pre)kodiranja signala u signal baziran na IP tehnologiji , npr. WiFi, femtocells (male bazne postaje koje se koriste u kućama ili manjim uredima)
11. Ubrzati tehničko usklađivanje HBB rješenja uzimajući u obzir interese televizijskih i radijskih javnih servisa te interese gledatelja i slušatelja.
12. Sudjelovati u razvoju hibridnih mreža i odgovarajućih prijamnika te tehnologije 13. Napraviti studiju izvedivosti rješenja distribucije sadržaja korištenjem mobilnog širokopojasnog pristupa (npr. LTE MBMS, Long Term Evolution - Multimedia Broadcast and Multicast System) te suradnja s proizvođačima mobilnih uređaja iz tog procesa HBB-a, kako bi se proizveo uređaj koji može raditi u oba okruženja (TV i širokopojasne usluge)
14. Odrediti jasan stav o regulatornim pitanjima, a pogotovo o pitanjima iz područja korištenja frekvencijskog spektra
15. Promovirati viziju javnih servisa u budućnosti, na nacionalnom i međunarodnom nivou.
16. Nastojati uskladiti pozicije s komercijalnim TV i radio kućama, mrežnim operatorima te industrijom za proizvodnju uređaja
17. Zahtjevati od regulatornih tijela da troškove napuštanja dijela spektra digitalne dividende ne trebaju snositi operatori ili gledatelji (u Hrvatskoj se taj dio spektra ne koristi za DVB-T)
18. Istražiti utjecaje na zemaljske platforme, bilo izravne ili neizravne sa aspekta neutralnosti IP mreža, licenčnih prava na (isti) sadržaj koji se emitira-distribuira u svim platformama, „must carry rules" (obveza kabel operatora da u kabelskim mrežama moraju imati programe javne televizije) za linerane servise i QoS za nelinearne servise.


P R E G L E D   Z A K L J U Č A K A
 Zemaljske mreže će narednih 10 godina sigurno ostati primarne i dominante za distribuciju radijskih usluga,

 Osigurati mogućnosti da radio postane digitalni: vremenom će radio postati digitalni na svim platformama,

 Trenutno se očekuje digitalizacija radija kao DAB / DMB / DAB +, kao i idealno kombinacija DRM/DRM+,

 Distribucija radio programa putem IP-a (streaming) na fiksne mobilne i prijenosne uređaje je izuzetno važna,

 Sustav DVB-T, odličnih tehničkih mogućnosti, omogućio je distribuciju velikog broja kanala na zemaljskm mrežama,

 Sustav DVB-T i DVB-T2 će postojati dugo godina istovremeno
 Budućnost mobilne TV je za sada neizvjesna,

 Fiksne širokopjasne mreže (xDSL i/ili optika) mogu ponuditi dovoljno velike brzine i kapacitete čime su atraktivne u distribuciji linearnih TV i radio servisa, uključujući HDTV i to za fiksni prijam,

  Bežične širokopojasne mreže (npr. HSPA i LTE) mogu biti prikladne za distribuciju TV i radio servisa s prijamom na uređaje sa relativno malim ekranima, kao što su prijenosna računala, tablet računala i mobilni telefoni. Još treba rješavati ne-tehnička pitanja (cijena, pokrivenost, kontrola, prava na sadržaj i dr.

 HBB kombinira prednosti oba načina distribucije programa (broadcast i broadband) za omogućavanje velikog spektra usluga:linearne, nelinearne, interaktivne, personalizirane i usluge na zahtjev (on-demand) i to za razne korisnike,

 Prepreka daljnjem razvoju je mnoštvo različitih standarda u svim tim područjima,

 Multi-standardni prijamnici su sve prisutniji na tržištu te omogućavaju pristup različitim mrežama,

 U porastu je proizvodnja i prodaja televizora s pristupom internetu,

 Uređaji koji prvenstveno nisu namjenjeni za prijam TV i radio programa, sve češće u sebi imaju mogućnost prijama DVB-T signala s USB priključkom te mogućnost prijama analognog radio programa,

 Televizijski nakladnici trebaju razmotriti načine kako omogućiti prijam linearnih i nelinearnih usluga na korisničke uređaje, koji u osnovi nemaju prijamničke module za te usluge (notebook, tablet računalo, mobilni telefoni),

 Distribucija linearnih programa je vrlo važna za radio i televizijske nakladnike. Vrijeme gledanja i slušanja programa je u nekim zemljama čak i u porastu.

 FTA (Free to air - nekodirani) programi su omogućeni u zemaljskim mrežama u svim zemljama Europe, a distribucija i prijam kodiranih programa (PAY TV) je prisutna u nekim zemljama (ovo se odnosi na javne televizijske nakladnike)

 Nelinearne usluge, vremenski odgođene, usluge na zahtjev, interaktivne i personalizirane usluge su dostupne i za radio i za televiziju. U narednim godinama se očekuje potražnja za tim nelinearnim uslugama.

 Raspon frekvencijskog spektra za TV i radio nakladnike je različit od zemlje do zemlje, ovisno o nacionalnim interesima i okolnostima. Istovremeno je frekvencijski spektar ograničen.

 Broj i količina zahtjeva za programom se povećava, što znači više programa i/ili usluga koje zahtjevaju veće brzine prijenosa,

 Učinkovitija tehnologija koju koriste nakladnici dovodi do nižih troškova distribucije programa.

 Distribucija na više platformi istovremeno, dovodi do većih troškova distribucije programa,

 Smanjeni životni vijek korisničkih uređaja predstavlja dodatni financijski teret za korisnike, koji se djelomično nadoknađuje padom cijena potrošačke korisničke elektronike (uređaja),

 Promjene odašiljačkih kanala (relokacija unutar frekvencijskog spektra) predstavlja troškove za nakladnike i za gledatelje.


Buduća uloga platformi za zemaljsko digitalno emitiranje programa
Raznolikost opcija koje imaju navedeni uređaji te fragmentacija tržišta postavlja niz važnih pitanja za TV nakladnike koji žele biti prisutni na što više platformi. Oni, naime, trebaju kritički analizirati potencijale dostupnih distribucijskih opcija za ispunjenje njihovih zahtjeva (npr. pokrivenost, kapacitet, tip prijama, tip usluge), uzimajući u obzir sve uvjete i ograničenja koja se mogu izreći propisima, stanju na tržištu, potencijalnom razvoju temeljem korištenja uređaja te raspoloživim proračunom.

Dugoročno gledano, sve zemaljske platforme moraju postati digitalne. Digitalni zemaljski radio u obliku DAB / DMB / DAB + će vjerojatno prevagnuti i idealno će se nadopuniti uz DRM / DRM +. Digitalna TV distribucija je već uobičajena u mnogim zemljama, a očekuje se da će se DVB-T sustav nadopuniti ili postupno zamjeniti sa DVB-T2 sustavom. Nedavno odobrena specifikacija T2 - mobil (dio DVB-T2 sustava za mobilni prijam) može omogućiti kombiniranje fiksne i mobilne usluge emitiranja preko iste mreže. Mobilna širokopojasna tehnologija i mreže (npr. LTE) može se smatrati sastavnim dio specifikacija T2-mobil ili kao alternativa tom sustavu.

Uloga zemaljske platforme je različita u različitim zemljama. Te razlike se odražavaju zbog specifičnih tržišnih i regulatornih prilika, administrativnih i političkih razloga, kao i odnosa pitanja pravnog nasljeđa u svakoj zemlji. Nacionalne okolnosti se mogu promijeniti, ali velika vjerojatnost je da će raznolikosti među zemljama ostati i u doglednoj budućnosti. U budućnosti se za razvoj zemaljskih platformi može predvidjeti nekoliko različitih scenarija, koji bi mogli biti: širenje i daljnji razvoj, smanjenje opsega zemaljskih platformi i mreža ili ukidanje zemaljskih platformi u cijelosti. Potonji od scenarija može biti dosta važan ukoliko postoje okolnosti koje onemogućuju održavanje zemaljske platforme.

Ključni preduvjeti za opstanak zemaljskih platformi, postoje i dalje, uključuju povoljne regulatorne i političke prilike, dovoljan broj kanala u frekvencijskom spektru, tržišni uspjeh te podrška televizijskih kuća, mrežnih operatora te samih proizvođača opreme. Zemaljske platforme i mreže za emitiranje će dugoročno biti i dalje važne, s obzirom da njihova uporaba koristi televizijskim i radijskim nakladnicima, publici te društvu u cjelini.



PREGLED SKRAĆENICA
DSL  Digital Subscribers Line. The acronym xDSL is sometime used to refer to
DSL  technologies in general, including ADSL, HDSL, SDSL and VDSL.
DTT  Digital Terrestrial Television
DVB-NGH  DVB New Generation Handheld
CEPT  European Conference of Postal and Telecommunications Administrations
EPG  Electronic Programme Guide
HBB  Hybrid Broadcast / Broadband
HbbTV  Hybrid broadcast broadband Television
HSPA  High Speed Packet Access
IPTV  Internet Protocol Television
ISP  Internet Service Provider
LTE MBMS  Long Term Evolution - Multimedia Broadcast and Multicast System
MBSFN  Multimedia Broadcast over a Single Frequency Network
MHP  Media Home Platform
MHEG  Multimedia and Hypermedia Experts Group MHEG-5 specification is the same as ISO/IEC 13522-5
OTT  Over-the-top - a general term for service deliver over a network but not offered by the network operator
PLP  Physical Layer Pipe
PSB  Public Service Broadcasting
QoS  Quality of Service
T2-mobile  A subset of DVB-T2 specification specifically intended for mobile
reception.
Ultra-HDTV  Ultra High Definition Television
USB  Universal Serial Bus
VoD  Video on Demand

WLAN  Wireless Local Area Network

 

 

 

 

Izvor: HRT

Autor: Sat Multimedia

Dodaj komentar

Molimo držite se teme članka. Neumjesni komentari biti će izbrisani bez prethodne najave. Vašu e-mail adresu nećemo objavljivati niti koristiti u marketinške svrhe.